Iako Barroso baca građanske inicijative u smeće, evo zašto se treba uključiti

'EK poručuje da postoji dijalog i da građani mogu utjecati na donošenje političkih odluka. Međutim, to je samo jedna od mnogih zabluda EK.

8.7.2013.
16:24

U Zagrebu se održava Središnji skup Alijanse udruga Europske godine građana 2013., povodom čega je skupina novinara razgovarala s Jean-Marcom Roirantom, predsjednikom Europskoga Građanskoga Foruma i Saveza za Europsku godinu građana (EYCA).

Središnja konferencija "Građanstvo EU: raskrižje perspektiva", Saveza za europsku godinu građana (EYCA) okupila je oko 150 predstavnika civilnog društva iz cijele Europe. Raspravlja se o europskoj perspektivi i pravima koja proizlaze iz EU građanstva te aktivnog uključivanja građana u procese odlučivanja. Jedan od ciljeva je stvaranje Statuta europskih asocijacija, kojim bi se civilnom društvu priznao ravnopravan status u dijalogu s institucijama EU, a godina će se obilježiti konferencijom u Vilniusu gdje će se izaći sa preporukama građanima te, prije svega, Europskoj komisiji kojoj brojni zamjeraju nedemokratičnost i ignoriranje građanskih inicijativa.

Nema dijaloga

Koliko se dalo čuti danas, zabrinuti ste za demokraciju u Europi i zbog snaženja populizma, slabljenja položaja građana i činjenice da institucije EU nisu dovoljno demokratske. Kako to promijeniti, a da se dodatno ne ugrozi već ugrožena demokracija? Problem je u tome što se mnogima čini da nam se ponavlja situacija u kojoj su bili Nijemci početkom 1930-ih godina: bila je velika socijalna nesigurnost i velika nezaposlenost. U takvo doba se donose najjednostavnije odluke, koje ponekad ponajviše ugrožavaju demokraciju. Govore da su svi političari korumpirani i da nema više vjere, treba što prije suzbiti. No, nužno je nadoknaditi i građanima socijalne uvjete u kojima žive, jer se oni osjećaju kao da njihov glas ne vrijedi. To je glavna bitka koja se sad vodi.

Ne smatrate li paradoksalnim da EU proglašava ovu godinu Godinom građana i da se traži njihov veći angažman, a istovremeno je, institucionalno gledano, Unija manje demokratska od bilo koje svoje članice? Istina, postoji jako veliki paradoks i tu se slažemo. Europska godina građana je dobila najmanji budžet od svih organiziranih godina do sada. I to je paradoks, ako je cilj da se komunicira o europskom građanstvu i funkcioniranju europskih institucija. Pored toga, postoji i članak 11. Lisabonskog sporazuma koji obvezuje europske institucijama da razgovaraju s građanima i civilnim društvom, a od 2009. godine i potpisivanja tog sporazuma, situacija je sve gora i gora. G. predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso još ni jednom nije pozvao na dijalog predstavnike našeg saveza, pored svih naših poziva. To je jedan od većih problema, jer građani EU moraju znati kako institucije funkcioniraju i koja su njihova prava. Komunikacija mora biti obostrana. Nažalost, taj paradoks nije lako nadoknaditi ili izbrisati. Što se tiče manjka demokracije, on je vezan za pasiviziranje građana, koje je vidljivo ne samo u Hrvatskoj kada su bili izbori za EP u travnju, nego i u Europi. Treba se boriti protiv pasivnosti. To je jedan od glavnih uspjeha ovog Saveza - on okuplja više od 73 europske mreže i više od 3.000 organizacija civilnog društva diljem Europe. Strukturiranje civilnog društva je veoma važno za što bolju komunikaciju s institucijama i vladama, a to je do sada neviđeno. Rezultat mora biti i što veća aktivnost građana.

Istinska drama

U tekstu koji ste napisali za HeadQuarters magazine naveli ste da postoji ogromna rupa između građana i institucija. Zanima me u kojem ste to segmentu zamijetili i što bi se po vašem mišljenju drugačije odvilo, primjerice u europskom rješavanju ekonomske krize? Da se primijetiti da niste obožavatelj mjera kojima se spašava ekonomija u EU. U francuskim medijima je nedavno objavljeno da je čak 70 posto građana na pitanje vjeruju li i dalje svojim političarima, odnosno imaju li političari moć da promijene tijek zbivanja, odgovorilo s "ne". Na žalost, to je istinska drama - opća je činjenica da građani ne vjeruju ni u što. Kada je to tako, onda je jedno od rješenja, na žalost, populizam te najekstremnije ideje i ideologije. To dovodi do vrlo teških trenutaka koji se neće popraviti i neće dati odgovor na krizu. Kriza nezainteresiranosti je mnogo dublja - ako ne vjerujete u svog susjeda ili druge osobe, to dovodi ne samo do ekonomskih i socijalnih problema već i do lošeg općeg stanja u društvu. I sami znate čemu to može dovesti, vidjeli ste što se događalo ovdje devedesetih. Na žalost, ni Europi se ne piše najbolje. U Zagrebu sam bio par puta u zadnjih nekoliko mjeseci, zadnji puta nakon izbora za EP. Pitao sam taksista na putu do aerodroma je li glasao na izborima i odgovorio je da nije, jer ga to više ne interesira. Smatrao je da su političari na vlasti u ovim krajevima svi isti i da samo povremeno mijenjaju političke stranke, kao i da se ne mijenja ništa na političkom nivou. To je također uloga civilnog društva - da poruči kako možemo vratiti vjeru i nadu građanima, da se može stvoriti novi zajednički horizont o kojem možemo misliti i razgovarati, mimo partija i sindikata.

Što se onda planira postići izjavom krajem godine u Vilniusu - građani su nezainteresirani, političari otuđeni, a Barrosa ova tema očito ne interesira. Što se uopće može postići? U pravu ste. Trenutno je nemoguće odgovoriti točno koje će biti preporuke na kraju godine, ali imamo tri radne skupine koje će se i sutra sastati u Zagrebu kako bi izdale preporuke europskim institucijama i nacionalnim vladama. Prva grupa radi na participativnoj demokraciji, koja radi na priznavanju statuta za civilne udruge, budući da već postoje statuti za sindikate i firme. A ako ne znate tko je partner za razgovor, onda pravog dijaloga nema.

Druga grupa Saveza za europsku godinu radi na socijalnom uključenju građana, što podrazumijeva ne samo socijalnu, već i ekonomsku i političko-demokratsku uključenost. Nije jednostavno sudjelovati u izborima kad nemate krov.

Treća grupa radi na pravima manjina, žena i onih građana koji nemaju pravo na europsko građanstvo, kao što je slučaj s građanima u Bosni. Tu moramo ići s jasnim preporukama. Na znamo kako će one točno glasiti, ali Savezu je cilj da se do završne konferencije u Vilniusu stvori prava struktura civilnog društva u EU. G. Barroso kada želi pregovarati s gospodarstvenicima ima Business Europe, sa sindikatima ima također ima organizaciju, a za civilno društvo takvog službenog partnera nema.

A slučaju donošenja Statuta imate podršku EP-a, ali ne i Komisije? Trenutno preko 400 europarlamentaraca podržava stvaranje statuta civilnih udruga i zato su sljedeći izbori u 2014. godini vrlo važni. Cilj je da se novim zakonima i novim pravima europarlamentaraca uvjeri g. Barrosa koji ne podržava rad civilnog društva, premda govori o dijalogu. Cilj je da se izvrši pritisak na njega i da se napokon na europskom nivou dozvoli statut asocijacija.

Očekujete li da će izlaznost na sljedećim EP izborima biti veća budući da po prvi puta na izbore izlaze europske stranke, a i bira se šef EK? Postoji nada da će participacija jača kao i poruka da možete utjecati na izbor predsjednika EK. Na žalost, to je samo nada. Vjerojatnije je da će izlaznost biti i manja nego na prethodnim izborima.

Kakvo je vaše mišljenje o Europskoj inicijativi, gdje građani mogu s milijun potpisa progurati prijedlog zakona do EK? Postiže li ona rezultate? Imam podijeljeno mišljenje vezano za civilne inicijative. Prije nekoliko godina je European Disability Forum, velika mreža koja se bavi pitanjem mjesta hendikepiranih osoba u društvu prikupio je 1,3 milijuna potpisa za inicijativu o pravima tih osoba. To je stiglo do EK, ali jednostavno nije uzeta u obzir, g. Barroso ju je bacio u smeće. Stoga mislim da su civilne inicijative način na koji EK poručuje da postoji dijalog i da građani mogu utjecati na donošenje političkih odluka. Međutim, to je samo jedna od mnogih zabluda EK. Ne vjerujem da te inicijative mogu postići rezultate. Inicijativa je samo jedan od elemenata u demokratskom životu, ali ne valja misliti da su one jedini način sprovođenja odluka građana.

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Net.hr-om te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali