ZAGREB - Hrvatski učenici po vještini čitanja nalaze se na visokom osmom mjestu u svijetu, dok su u znanju matematike na 30. mjestu, a u prirodoslovlju na 23. mjestu, pokazuju rezultati međunarodnih istraživanja čitalačke pismenosti, te trendova u znanju matematike i prirodoslovlja predstavljeni danas u Zagrebu.
"Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti (PIRLS), u kojemu je 2011. prvi puta sudjelovala i Hrvatska, pokazalo je da su hrvatski đaci postigli izuzetno dobar rezultat po kojemu se Hrvatska nalazi na visokom osmom mjestu s ostvarena 553 boda, ili 53 više od međunarodnog prosjeka", kazala je predstavljajući rezultate u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja koordinatorica istraživanja za RH Jasminka BuljanCulej.
Istraživanja su pokazala da su u Hrvatskoj u čitanju djevojčice uspješnije od dječaka za 14 bodova, dječaci su od djevojčica u matematici uspješniji za deset bodova, dok u prirodoslovlju nema statistički značajne razlike u rezultatima. Kao glavni čimbenici koji utječu na postignuća u RH izdvojeni su uključivanje u ranoj dobi, potpora u učenju u obitelji i školi, škola bez nasilja, lokacija škole, pozitivan odnos učenika prema učenju, bolje socioekonomske prilike u obitelji, te veća očekivanja roditelja u vezi s daljnjim obrazovanjem njihove djece.
Međunarodno istraživanje pokazalo je da su u čitanju najuspješniji bili učenici iz Hong Konga, Rusije, Finske i Singapura, u matematici su najbolje rezultate postigli učenici iz Singapura, Republike Koreje, Hong Konga i Kineskog Tajpeha, a u prirodoslovlju učenici iz Republike Koreje, Singapura, Finske i Japana.
U istraživanju čitalačkih kompetencija sudjelovalo je 300 tisuća učenika u svijetu u dobi od 9 do 11 godina, a u Hrvatskoj je obuhvaćen uzorak od oko 4,5 tisuće učenika četvrtih razreda iz 152 osnovne škole, među kojima su bile i nacionalne manjine, kojima su znanja mjerena na materinskom jeziku.
Na višoj naprednoj razini po čitalačkim kompetencijama Hrvatska ima 11 posto učenika, što je bolje od međunarodnog prosjeka koji je osam posto, a čak 99 posto učenika u Hrvatskoj može riješiti zadatke na osnovnoj razini, istaknula je BuljanCulej.
Po rezulatima istraživanja koji se odnose na procese razumijevanja, djevojčice su statistički značajno uspješnije u prisjećanju i neposrednom zaključivanju od dječaka - za 14 bodova, a u interpretiranju, povezivanju i procjenjivanju uspješnije su za 15 bodova.
Istraživanje je pokazalo da hrvatski učenici ne vole čitati, te se po tome nalazimo na pretposljednjem mjestu, napomenula je Buljan Culej. Shvaćaju da je čitanje važno, ali tu vještinu koriste isključivo za učenje, a ne i za zabavu, dodala je.
U istraživanjima matematičkih i prirodoslovnih kompetencija (TIMSS) sudjelovale su 63 zemlje. Istraživanja su temeljena na kurikulumu i načinu podučavanja, a obuhvatila su ukupno 600 tisuća učenika u dobi od 9 do 11 godina na globalnoj razini, te u oba slučaja oko 4,5 tisuće iz Hrvatske.
Trideseto mjesto iz matematike s postignutih 490 bodova, statistički je lošije od međunarodnog prosjeka koji iznosi 500 bodova. "Imamo samo 2 posto učenika u naprednoj referentnoj razini - što je dvaput manje od međunarodnog prosjeka, na višoj razini 19 posto, te na srednjoj 60 posto - u oba slučaja također ispod međunarodnog prosjeka, dok smo na osnovnoj razini jednaki međunarodnom prosjeku: 90 posto učenika u Hrvatskoj može riješiti zadatke iz matematike na osnovnoj razini", rekla je Buljan Culej.
U matematici su bolji rezultat postigli dječaci koji su od djevojčica uspješniji u svim kognitivnim domenama - činjeničnog znanja, primjene i zaključivanja, dok prema međunarodnom prosjeku nema razlike između dječaka i djevojčica.
Što se tiče prirodoslovlja, prema postignutim rezultatima Hrvatska je na 23. mjestu u svijetu (16 bodova više od međunarodnog prosjeka). U Hrvatskoj svaki drugi učenik (55 posto) jako voli učiti prirodoslovlje, a 96 posto njih može uspješno riješiti zadatke iz prirodoslovlja na osnovnoj razini. Pritom dječaci postižu statistički bolje rezultate od djevojčica u domeni činjeničnog znanja, te fizikalnih i kemijskih znanosti.
Rezultati istraživanja bit će u cijelosti dostupni na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
