Ministar financija Slavko Linić europske kolege treba uvjeriti da Hrvatska može i zna kako smanjiti deficit za tri milijarde kuna. Uz već poznate reforme i mjere štednje, Linić bi im sutra trebao predstaviti i novi, do sada nepoznati plan povećanja proračunskih prihoda. Vladajuća koalicija brusi ga u zadnji tren. "I jutros smo imali sastanak na kojem smo razgovarali o mogućnostima za smanjenje deficita... Mislim da smo pronašli rješenje još se radi na tome da smo pronašli rješenja kako se taj deficit može postupno smanjiti u iduće tri godine", izjavila je Vesna Pusić (HNS), prva potpredsjednica Vlade. Kakav je plan - Pusić ne želi otkriti, kao ni drugi čelnici koalicije. Obećavaju samo jedno: nema novih poreza. "Ono što ja znam nikakvih povećanja poreza neće biti niti se o poreznom opterećenju ne razgovara..." Ono što je svakoj zemlji u interesu pa tako i nama je da se to ne radi tako da se uvode novi porezi", kazao je Igor Dragovan, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a. Čelnici koalicije negiraju nove poreze, ali ne negiraju ono o čemu se u javnosti dosad smao špekuliralo: povlačenje dobiti javnih tvrtki te posezanje u drugi mirovinski stup. To rješenje će se, bude li ostvareno, bez problema moći nazvati Milanovićevim haračem - samo se za razliku od onog Kosoričinog, ne radi o plaćama već o vašim budućim mirovinama. Znači li to smanjivanje doprinosa za mirovinsko za drugi stup... "Dozvolite da to dogovorimo do kraja i da se do kraja postavi taj model. Sve su opcije, opcije su na stolu o njima se razgovara", odgovorili su nam Pusić i Dragovan. Partneri iz HSU-a nemaju ništa protiv. "S obzirom da moramo imati razumjevanja za situaciju i sagledati sve okolnosti mislim da je ovo zamrzavanje uplate na godinu dana prihvatljivije jer se u nekom narednom periodu kad i ako dodje povoljnije vrijeme može to iskompenzirati", smatra Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. U opoziciji, stavovi podijeljeni. Laburisti ne bi branili drugi mirovinski stup jer ga smatraju - samo opterećenjem. "Da drugi mirovinski stup sa 5 posto doprinosa ostaje u generacijskoj solidarnosti to bi bilo pet milijarda kuna manje deficita, i prošle i ove godine", poručio je Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti), predsjednik stranke. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko pak lošom idejom smatra povlačenje dobiti javnih tvrtki. "Pričamo o javnim poduzećima koja umjesto da sa viškom sredstava idu u neku reinvesticiju i proširenje svojih aktivnosti ide direktno u proračun a proračun je u ovom trenutku rupa bez dna". Milanovićeva vlada ima vremena do travnja da dokaže Europskoj komisiji da je sposobna rupu bez dna učiniti - puno plićom.