Ovaj će specijalitet uskoro u vitrine delikatesa u Austriju,
Švedsku i Sloveniju. I dok je zabrana izvoza u Europsku uniju
bila na snazi, kuleni Hrvoja Matijevića stizali su do kupaca -
čak i poštom.
"Ili su se paketima slali ili su ljudi dolazili baš kod nas na
domaćinstvo i nosili sa sobom", kazao je HrvojeMatijević, proizvođač kulena iz Suze.
Zahvaljujući turistima koji su dosad "izvozili", kulen je tražena
roba.
"Kulen je jedan vrlo lokalni proizvod kojeg nema u Europi tako da
se ja ne bojim za plasman. Problem je što mi ne možemo dovoljno
proizvesti", dodao je Matijević.
Na godinu se u Hrvatskoj proizvede do 500 tona, a tržište EU osim
količine, traži visoku kvalitetu i dostupnost cijele
godine.
"Ne treba otpočetka očekivati jedan veliki bum proizvodnje i
plasmana na tržište Europske unije. Jel' ono je jako rigrozno",
kazao je ErnestNad, Hrvatska
gospodarska komora Osijek.
Hrvatska nema što izvoziti, od zemlje izvoznice svinja, mesa i
prerađevina početkom devedesetih, postala je uvoznica.
Proizvodimo i prerađujemo tek 30 posto potreba - a one su
dva i pol milijuna svinja. Stoga ne čudi da se na slavonskoj
farmi tove njemački prasci.
"U domaćim selima nisam mogao naći, jednostavno nisam mogao naći
dovoljan broj kvalitetnih odojaka da napunim ovaj objekt. Mi
danas pričamo o nekom izvozu, ja se pitam što ćemo izvoziti",
pita se GoranJančo,
svinjogojac iz Punitovaca.
Velikoj zaradi od izvoza ne nada se ni Zvonko koji gradi novi
pogon za proizvodnju. Godišnje diljem Hrvatske plasira tisuću
komada kulena.
"Taj izvoz mesa će vjerojatno iskoristiti veliki proizvođači,
velike firme. Mi ćemo na tržište moći izaći samo ako se
udružimo u klaster", kazao je ZvonkoBarić, proizvođač kulena iz Narda.
Malim proizvođačima poput njega, ali i svinjogojcima - da podignu
proizvodnju - treba pomoći Ministarstvo poljoprivrede.
Ne bude li domaćih svinja, neće biti ni slavonskoga kulena.
Jedinstvenog i bez konkurencije u svijetu na kojemu Hrvatska može
dobro zarađivati.
Ovog tjedna stiglo je zeleno svjetlo iz Bruxellesa - svinje i školjke i službeno mogu na stolove Europske Unije. No, i hoće li i u kojem broju - upitno je jer je priča dočekana gotovo ravnodušno. I svinjogojstvo i školjkarstvo na niskim je granama. Mnoge slavonske farme u iščekivanju promjena zatvorile su svoja vrata, no ima li stoga budućnosti za slavonski kulen?
