Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zagrebački megaprojekt korak bliže ostvarenju, no je li to dobra vijest?

Megaprojekt Zagreb na Savi, o kojemu je više nego drugi budan sanjao bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, primaknuo se korak bliže ostvarenju – uskoro kreće izrada studije utjecaja na okoliš, koja će biti financirana novcem Europske unije. Što možemo od njega očekivati?

O projektu, koji uključuje izgradnju više hidroelektrana, oživljavanje riječnog prometa od granice sa Slovenijom do Siska, kanale kojima bi se odvodio višak vode iz Save, a onda i otvaranje ogromne građevinske zone na obalama rijeke, razgovarali smo s članom Stručnog tima Danas.hr-a za ekologiju Bernardom Ivčićem iz Zelene akcije.

Naglašava na početku da bi stvarno kvalitetna studija utjecaja projekta na okoliš trebala pokazati kako bi se on odrazio na bioraznolikost i podzemne vode. Posebno je važan za područje Lonjskog polja, koje se nalazi nizvodno od Zagreba i poplavno je područje.

Lonjsko polje

“Podizanje plovnosti rijeke od granice sa Slovenijom do Siska moglo bi zahtijevati kanaliziranje Save kroz Lonjsko polje, što bi onemogućilo poplavljivanje tog parka prirode, koji svoju bioraznolikost može zahvaliti upravo tim poplavama. Onemogući li se dotok vode, to će utjecati na podzemne vode i na isušivanje šuma”, upozorava Ivčić. Ističe i da bi prije ulaganja novca u projekt bilo nužno popričati s vlastima u Sloveniji, koja planira izgradnju više hidroelektrana na Savi, što onemogućava kontinuirani priljev vode.

Naleti vode sa sjevera

“Ako naprave nekoliko novih brana, smanjivat će se dotok vode. A kad je puste, razina vode će naglo skočiti”, objašnjava Ivčić dodajući da bi tu mogao podbaciti čak i planirani kanal koji bi obilaznim putem odvodio višak vode prema Velikoj Gorici, sve do Ivanić Grada.

Dobra strana projekta, po njemu, izgradnja je više manjih hidroelektrana blizu Zagreba koje bi strujom opskrbljivale glavni grad. Naime, na prijenosu energije gubi se jako puno – čak do 17 posto električne energije. Ipak, iako su obrisi projekta još uvijek magloviti, velika je vjerojatnost da bi građani zbog izgradnje Grada na Savi mogli izgubiti jednu od omiljenih rekreacijskih zona – nasip. Ili barem njegov značajan dio.

Nasip

“Nejasno je što se zbiva s 350 hektara zemljišta koji se ovim oslobađaju. HEP koji bi provodio radove se time ne bavi i to tek navodi kao benefit za grad, ali imajući u vidu megalomanske građevinske želje gradonačelnika Bandića i kolega mu s državne razine, moglo bi doći do devastacije prisavskog prostora gradnjom”, kazao nam je Ivčić, protivnik “naguravanja” nove poslovno-stambene zone (i) u taj dio grada.

Zauzimanje, izgradnja i potrošnja prostora

Arhitekt Krešimir Ivaniš, koji je posvetio desetke godina rada proučavanju savskog priobalja u Zagrebu, napisao je svojevrsnu kritiku postojećeg koncepta Zagreba na Savi – Refleksiju na projekt Višenamjenski hidrotehnički sustav uređenja, zaštite i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.

Koncept sustava tog, kako kaže, “velikog gradilišta od 300-tinjak hektara građevinskog zemljišta za izgradnju modernog poslovno-administrativnog centra uz i na rijeci, svjedoči da su među važnijim motivima inicijatora i autora projekta bili zauzimanje, izgradnja i potrošnja prostora”.

Spočitao je investitoru, HEP-u, što se ne bavi dvjema vrlo važnim segmentima koji se tiču Save. Prvi je vodoopskrba, premda je to u nadležnosti Hrvatskih voda, Zagrebačkog vodovoda i barem dva ministarstva.

Što je s pitkom vodom?

“Iako ga Projektni zadatak ovoga projekta ne predviđa, rješenje vodoopskrbe je prioritetno. Koncept sustava ipak uvjerava da predložena rješenja neće štetiti postojećoj kvaliteti vode u zagrebačkom vodonosniku”, navodi on i traži da se povede računa o zaštiti tla koje služi za filtraciju vode od zagađenja te da se, u slučaju radova, ono neprestano kontrolira i sanira. Drugi veliki problem je sanacija Jakuševca, koju projekt također ne dotiče.

“Čitavo, a posebno sjeverno-središnje Priobalje neminovno je zakonski očuvati, zaštititi i namijeniti javnom korištenju”, navodi on.

Koji su kapaciteti Odranskog polja?

Budući da se Koncept temelji na usmjeravanju poplavne vode u retenciju Odransko polje, postavlja pitanje koliki je realni dopustivi kapacitet te retencije te koje su i kolike su moguće štete i opasnosti od plavljenja polja, kultura i naselja u prostoru Odranskog polja.

Prigovara i što koncept ne prikazuje realnu procjenu dobivene struje iz ključnih građevina – hidroelektrana Podsused i Prečko te reverzibilne HE Medvednica, a pogotovo mu smeta što ne postoje analize potencijalnog učinka na okoliš. Kod HE Medvednica brinu tek o izgledu, pa dobar dio objekata planiraju zakopati pod zemlju.

Izgled je najmanji problem

“Izgradnja infrastrukture za pripremu gradilišta, instalacija i prilaznih cesta, doprema mehanizacije i materijala, izgradnja provizornih zgrada i skladišta, ugradnja podzemnih zgrada i opreme u tunele i tlačne cijevi promjera pet metara, kao i rad reverzibilne hidrocentrale izazvali bi nepopravljive i trajne štete okolišu od kojih bi vidljivost građevina bila još najmanja”, navodi među brojnim ostalim zamjerkama.

Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr

Povratak na Net.hr