ŠEF NEZAVISNIH SINDIKATA

SEVER KOMENTIRAO IDEJU OBAVEZNE SINDIKALNE ČLANARINE: ‘To nije porez, nego pitanje socijalne pravde’

Ideja obaveznog sindikalnog poreza izazvala je brojne reakcije, a Sever objašnjava da nije tu riječ o sindikalnom porezu već o tome da se žele stvoriti uvjeti da i oni koji nisu članovi sindikata, a uživaju prava kao i članovi, daju doprinos

Ovogodišnji Praznik rada iznjedrio je dvije aktualne teme – pomicanje dobi za odlazak u mirovinu i potencijalno uvođenje obavezne sindikalne članarine.

Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata, na HTV-u je rekao da su dobili niz primjedbi, kritika i upita kada je u pitanju pomicanje dobi za odlazak u penziju.

“Ključno je da smo uspjeli spustiti starosnu dob za stjecanje prava na punu starosnu mirovnu bez penalizacije sa 67 na 65 godina. Na drugoj strani predlagali smo, po uzoru na EU zemlje, da se skine dobna granica u Zakonu o radu pri čemu se po sili zakona treba ići u mirovinu sa 65 godina. Moguće je produljenje radnog vijeka samo ako su se radnik i poslodavac uspjeli sporazumjeti. Tada bi poslodavac imao obvezu snositi troškove mogućeg bolovanja za takvog radnika jer HZJZ za takvog radnika troškove bolovanja nakon 65 godine ne pokriva, već samo za umirovljenike. Najveći interes za rad nakon 65 godina je u poslovima koji ne istroše previše čovjeka”, kazao je Sever za HTV.

NA POMOLU DVIJE KONTROVERZNE IDEJE: Žele produljiti radni vijek do 67. godine i uvesti sindikalni porez za – sve zaposlenike

Sporost zapošljavanja mladih i obrazovanih u Hrvatskoj

Upitan kako će se to odraziti na zapošljavanje mladih, šef Nezavisnog sindikata veli da je Hrvatska rekorder EU po sporosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi. Sever naglašava da je iz Hrvatske u zadnjih 10 godina iselilo oko 10 posto stanovništva, većinom visokoobrazovanog.

“Godine 2008/2009. dogodilo se restrukturiranje gospodarstva i vidi se da je sve veća potražnja za poslovima niže dodane vrijednosti, pomoćnim poslovima, a više obrazovani imaju sve manje prihoda u Hrvatskoj.

Hrvatska je trenutno rekorderka u EU-u po sporosti zapošljavanju mladih visoko obrazovanih i kad tome pribrojimo mala primanja i nestalnost oblika rada, onda je tu cijeli niz razloga zašto ljudi odlaze van. Očekujem da bi se u narednom razdoblju ogromni iznosi sredstava trebali ubaciti u gospodarstvo za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta, te za doškolovanje i prekvalifikaciju zanimanja koja će trebati u budućnosti”, istaknuo je Sever.

Po pitanju uvoza radne snage, Sever smatra da je to “linija manjeg otpora”.

DRŽAVNI ČINOVNICI NAPRIJED, OSTALI STOJ: U koronakrizi je 22.000 ljudi izgubilo posao, ali zato u javnoj upravi cvjeta

O izmjenama Zakona o radu: ‘Vlast šuti, poslodavci pritišću…’

Sever se osvrnuo na izmjene Zakona o radu pa je rekao da su prošli konzultacije i da se sada očekuje da će Ministarstvo rada napraviti prijedlog teksta koji će ići u javnu raspravu. Nakon toga će se otvoriti pregovori, rekao je.

“Poslodavci pritišću da se ide u daljnju fleksibilizaciju, vlasti šute, ali bi se po nekim naznakama dalo iščitati da se priklanjaju poslodavcima, a sindikati su tu vrlo jedinstveni i jasni i slušaju poruke radnika koji govore da ne smije biti daljnje fleksibilizacije već da treba defleksibilizacija kako bi se stvorili uvjeti da ljudi ostanu u Hrvatskoj”, veli sindikalist.

POLA DRŽAVE RADI OD KUĆE, A ZAKON STIŽE TEK 2022.? Još traju pregovori, poslodavci se boje jedne stvari

RAD OD KUĆE BIT ĆE DEMOGRAFSKA MJERA? U Zakonu će biti tek od 2022., a iz ministarstva objašnjavaju što pod time misle

‘Obavezni sindikalni porez je pitanje socijalne pravde’

Ideja obaveznog sindikalnog poreza izazvala je brojne reakcije, a Sever objašnjava da nije tu riječ o sindikalnom porezu već o tome da se žele stvoriti uvjeti da i oni koji nisu članovi sindikata, a uživaju prava kao i članovi, daju doprinos.

“To je pitanje socijalne pravde. Članarina je obavezna za članove. Nečlanovi ne moraju ni lipe platiti osim u uvjetima u kojima su dobili kolektivnim ugovorom dodatna prava koja im je osigurao sindikat. Za to trebaju participirati jer je nepošteno da su članovi platili, a da nečlanovi ničim ne participiraju. Ne treba i ne mora ići sindikatu. Mogu dati u crveni križ, ribičkom društvu, društvu za obranu od poplava… Radi se o društvenoj pravdi”, zaključio je Krešimir Sever za HTV.

VILIM RIBIĆ ŽUSTRO BRANI ČLANARINU U HGK: ‘Njezino ukidanje bilo bi eutaniziranje institucije stare 168 godina’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr