MINISTAR MARIĆ O 'MINUSIMA' NA RAČUNIMA /

'Nećemo dopustiti njihovo ukidanje, niti da netko njima trguje'

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Ministar financija je naveo da je gotovo 840.000 građana u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od 8800 kuna, a u dopuštenom oko 31.000 građana s prosječnim iznosom od oko 12.000 kuna

15.9.2021.
12:30
Patrik Macek/PIXSELL
VOYO logo

Ministar financija Zdravko Marić poručio je u srijedu iz Sabora da Vlada neće dopustiti ukidanje minusa na tekućim računima niti da netko njima trguje, a kada je riječ o rastu cijena istaknuo je kako će tražiti načine da se obuzda inflacija.

"Nećemo dopustiti da se prekoračenja ukidaju i da netko s njima trguje", kazao je Marić odgovarajući Borisu Lalovcu (SDP) na pitanje koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima u bankama i hoće li prekinuti praksu prodavanja dugova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
'JASNE OPCIJE NA STOLU' /

Guverner HNB-a otkrio kad i kako će urediti prešutne minuse: 'Dozvoljeni minus postaje prešutno odobrenje'

Image
'JASNE OPCIJE NA STOLU' /

Guverner HNB-a otkrio kad i kako će urediti prešutne minuse: 'Dozvoljeni minus postaje prešutno odobrenje'

'Bolji mehanizam nadzora i kontrole'

Naveo je da je gotovo 840 tisuća građana u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od 8800 kuna, a u dopuštenom oko 31 tisuća građana s prosječnim iznosom od oko 12 tisuća kuna, uz kamatnu stopu za dopušteno prekoračenje od 7,6 posto, a na prešutno od gotovo 11 posto.

Na upit Ivana Kirina (HDZ) koliko se rast iznosa fiskaliziranih računa može pripisati rastu cijena, Marić je kazao da jedan od razloga jest rast cijena, ali da se dio odnosi i na bolji mehanizam nadzora i kontrole.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Inflacija ubrzava, tražimo načine kako je obuzdati'

"Inflacija evidentno ubrzava, HNB i Vlada obraćaju pažnju na to i tražit ćemo načine kako da obuzdamo inflaciju koja nije specifikum Hrvatske, najveći dio koji utječe na inflaciju je uvezen, najviše su porasle cijene energije", poručio je Marić i dodao da je prosječna inflacija u Hrvatskoj 1,7 posto, a u EU-u 1,9 posto.

Iznio je i podatak da je do jučer tri posto viša vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019., s tim da je u trgovini šest do osam posto više, a u turizmu 12 posto manje nego 2019. godine. No, samo u srpnju u turizmu je pet posto više, a u kolovozu više od 21 posto više u odnosu na 2019., kazao je.

'Do kraja godine nema brige o cijeni struje i plina'

Na rast cijena u Hrvatskoj osvrnula se i Mirela Ahmetović (SDP), pitajući ministra gospodarstva Tomislava Ćorića što će poduzeti po tom pitanju.

"Do kraja godine naši građani ne moraju se brinuti ni o cijeni struje niti o cijeni plina", istaknuo je Ćorić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da je opća razina cijena u Hrvatskoj 2,8 posto viša nego prošle godine te da je inflacija uzrokovana egzogenim šokom, prije svega prekidom lanaca dobave.

"Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava, prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja, mlijeka možda i kruha, a gdje je ostalo", kazala je Ahmetović nezadovoljna odgovorom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Beroš se složio s Ivanom Kekin

Ministar zdravstva Vili Beroš složio se sa zastupnicom Ivanom Kekin (Nova ljevica) da je Hrvatskoj potrebna hitna helikopterska medicinska te istaknuo da ministarstvo ulaže napore kako bi se raspisao međunarodni natječaj.

"Imperativ u budućem vremenu je uspostava vlastite hitne helikopterske službe", rekao je Beroš u dodao da ništa nije besplatno te da će za to trebati i podrška Ministarstava financija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike