Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZA EURO NESPREMNI

EKONOMSKI STRUČNJACI: ‘Ako bismo sad uveli euro, lako bismo mogli završiti poput Grčke’

Nakon prošlotjedne referendumske odluke Britanaca da napuste Europsku uniju, čulo se da bi čelnici EU mogli ubrzati proces uvođenja eura u sve članice Unije.

Britanski Daily Express objavio je nakon Brexita vijest da predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker želi ubrzati europsku integraciju tako što bi preostalih osam zemalja, uključujući i Hrvatsku, uvele euro. U tom bi slučaju Unija morala čak malo i popustiti sa strogim kriterijima za uvođenje eura jer se prije računalo da Hrvatska euro ne može uvesti prije 2023. godine, odnosno dok ne ispuni pet takozvanih maastrichtskih kriterija, piše Slobodna Dalmacija.

Neke kriterije ispunjavamo, ali…

Riječ je o sljedećim uvjetima: inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti manji od tri posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP-a, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja.

Neke uvjete Hrvatska ispunjava. Primjerice, tečaj je stabilan, inflacije nema, čak bi se i zacrtani deficit mogao postići, no problem je u javnome dugu koji je za četvrtinu veći od traženoga.

VUJČIĆ: ‘Nećemo imati euro za četiri godine, najranije bi ga mogli uvesti 2022.’

“Euro je slika Njemačke i malo manje Nizozemske”

“Kada bi Hrvatska sad uvela euro, to bi je pogurnulo na put Grčke. Novac je slika efikasnosti i strukture gospodarstva koji ga emitira. Euro je slika Njemačke, malo manje Nizozemske i još manje Francuske. On je najjača poluga tim gospodarstvima, a mi smo na drugom kraju poluge. Budući da nismo razvijeni kao oni, imamo različite gospodarske cikluse. Slika snage koju daje euro nije slika hrvatskoga gospodarstva nego njemačkoga”, smatra ekonomist dr. Ljubo Jurčić dodajući da bi se uvođenje eura prelomilo preko leđa građana još niže plaće, standard i zaposlenost.

“Hrvatska treba u svojoj organizaciji i razvoju napraviti još dosta toga da bi joj euro bio koristan. Sada joj je štetan. Ne bi bilo poskupljenja, ali bi bilo pritiska na plaće i zaposlenost, jer produktivnost našega gospodarstva ne bi na istoj valuti mogla parirati razvijenim gospodarstvima”, kaže on.

MINISTAR MARIĆ O UVOĐENJU EURA: ‘Teško je očekivati da možemo o tome razgovarati’

ljubo-jurc48dic487

Najveća je prepreka visina javnog duga

S druge strane, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke nešto manje skeptično gleda na mogućnost uvođenja eura. On ističe da novu inicijativu o uvođenju eura u svim članicama Unije treba promatrati u svjetlu činjenice da je referendum u Velikoj Britaniji uzdrmao cijelu Europsku uniju.

“Inicijalno je planirano da članice prihvate euro kao svoju valutu, ali nije bio definiran vremenski horizont, a prihvaćanje eura u cijeloj Uniji značilo bi napredak u gospodarskoj integraciji. Međutim, dužnička kriza u Grčkoj pokazala je da je Europska monetarna unija osjetljiva i njezina dugoročna stabilnost je upitna ako ne izraste u fiskalnu uniju”, kaže Šantić upozoravajući kako Hrvatska ne zadovoljava kriterije iz Maastrichta.

Pritom je, kaže, najveća prepreka visina javnoga duga.

OREŠKOVIĆ IMA PLAN: ‘U mjesec dana želim smanjiti javni dug za 100 milijuna eura’

Zdeslav Šantić
Zdeslav ŠantićFoto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Već smo visoko eurizirana zemlja

“Za nas je važno da ni jedna od zemalja koje su u Uniju ušle 2004. a veličinom gospodarstva su usporedive s Hrvatskom, nije odgađala uvođenje eura jer znači monetarnu stabilnost koja dugoročno ima pozitivan efekt na gospodarski razvoj. Zbog visokog stupnja euriziranosti i visoke razine inozemnog duga, Hrvatska ionako ima relativno skroman manevarski prostor za djelovanje tečajne politike koja bi pozitivno djelovala na gospodarstvo. Zbog valutnog rizika koji državi i svim sektorima uvelike određuje cijenu zaduživanja, euro bi značio smanjenje premije rizika i cijene zaduživanja”, ističe Šantić.

Iskustva drugih, kaže on, govore da bi s uvođenjem eura došlo do poskupljenja, ali da je današnja situacija drukčija jer se Hrvatska već duže vrijeme bori s deflacijom, a inflatorni pritisci ne ovise samo o euru.

DRAŽA IM KUNA: Gotovo 60 posto Hrvata protiv uvođenja eura

Povratak na Net.hr