Istaknuo je da za sljedeće četiri godine imaju projekcije rasta u makroekonomskom i fiskalnom okviru.
"Stopa rasta za ovu godinu iznosi 2%. No, u srednjoročnoj perspektivi, ako se reforme ne provedu, potencijal hrvatskog gospodarstva je puno niži od ovih dva posto", kazao je Marić.
Prvi cilj - gospodarski rast i zapošljavanje
"Puno veći i značajniji naglasak bih stavio na fiskalni okvir. Prvi cilj je gospodarski rast i zapošljavanje", rekao je ministar i dodao da plaćamo 3,6 posto BDP-a kamate za javni dug. "Od cijele Vlade i svih ministara, samo ministrica Šikić i ja imamo proračune izvan tog dosega."
Naveo je kako planiraju aktivirati državnu imovinu vrijednu 1,6 milijardi kuna te kako je cilj Vlade spustiti javni dug na 80 posto BDP-a.
Poruka Europi
"Ovim se dokumentima šalje jasna poruka da Hrvatska ispunjava sve preporuke koje su pred nas dane. Kroz bolje upravljanje javnim dugom ići ćemo prema optimizaciji javnog duga u smislu cijene koju plaćamo. Ukoliko budemo uspješniji u namjeri da ubrzamo gospodarski rast, onda se javni dug spušta duboko ispod 80 posto", rekao je ministar Marić.
Upitan što je s eventualnim uvođenjem eura, kazao je da je to još daleko. "Jedini maastrichtski kriterij koji nije ispunjen je javni dug koji nije manji od 60 posto. Teško je govoriti o vremenskom horizontu. Prije samog formalnog eura zemlja ulazi u sustav tečajnog mehanizma u kojemu u dvije godine treba pripremiti sve za konačno uvođenje valute. Teško je za očekivati da možemo o tome razgovarati", rekao je ministar Marić.
