Parlamentarni izbori 3. siječnja, na kojima je nakon deset godina s vlasti sišao HDZ, ocijenjeni su u međunarodnim krugovima slobodnim i poštenim, a Hrvatska je, s novom vladom i predsjednikom, otvorenih ruku dočekana u međunarodnim krugovima. Inauguracija hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića održana 18. veljače, koja je okupila dvanaest predsjednika država i tri premijera, pokazala je koliko međunarodna zajednica cijeni promjene u Hrvatskoj, što je konačno i pokazala idejom i realizacijom Zagrebačkog summita, koji je u glavnom hrvatskom gradu 24. studenoga okupio 25 izaslanstava na najvišoj razini i predstavlja najveći međunarodni skup ikada održan u Hrvatskoj. Izborom za domaćina summita Hrvatska je dobila priznanje za sve što je postigla u ovoj godini, a nakon summita dobila je pohvale za "sjajnu organizaciju summita i kvalitetno gostoprimstvo", prema riječima francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, suorganizatora summita. Tom je prigodom Hrvatska potpisala i početak Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a hrvatski su čelnici predvidjeli njegovo potpisivanje u roku šest mjeseci.
Hrvatska je u svibnju ove godine primljena i u Partnerstvo za mir, krajem godine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, postala je članica Trilaterale Italije, Slovenije i Mađarske, koja je time postala Kvadrilateralom, te je dala aktivni doprinos uspostavi Jadransko - jonske inicijative.
Ove je godine i Vijeće Europe ukinulo Hrvatskoj proces monitoringa, a Hrvatska je s ostalim zemljama sljednicama bivše SFRJ nakon godinu i pol počela nove pregovore o sukcesiji. Strani čelnici, koji ranijih godina nisu u velikom broju i na visokoj razini posjećivali Hrvatsku, nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora upisali su Zagreb kao važnu točku svojih bilateralnih posjeta i europskih turneja. Hrvatski predsjednik, premijer Ivica Račan, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ostali visoki hrvatski dužnosnici, također su tijekom ove godine sudjelovali na brojnim međunarodnim konferencijama, te boravili u državnim i službenim posjetima. Ljubljana, Sarajevo i Skoplje, sjedišta europskih institucija u Bruxellesu i Strasbourgu, New York, Washington i Dayton, Rim, Vatikan i Palermo, te Pariz, Berlin, Varšava, Tirana, Sofija, Budimpešta, Lisabon, Beč i Moskva, samo su neke od prijestolnica i velikih europskih i svjetskih gradova koje su hrvatski čelnici ove godine obišli. Dva mjeseca prije Zagrebačkog summita, u rujnu je u glavnom hrvatskom gradu održan i sastanak predsjednika parlamenata Pakta o stabilnosti, također važan skup državnika na kojem je dana potpora punoj provedbi Pakta putem međuparlamentarne suradnje.
Kraj godine Hrvatska je, međutim, dočekala s novim problemima s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Spor izazvan napadima prvih ljudi ICTY - ja na Hrvatsku pred Općom skupštinom UN - a i sadržajem poziva za svjedočenje hrvatskom generalu Petru Stipetiću mogao bi se razriješiti najavljenim posjetom tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu početkom sljedeće godine. arti-200012284005006
Hrvatska se u prvoj godini novog tisućljeća također nada dovršetku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i podnošenju formalne kandidature za članstvo u EU, intenziviranju suradnje s NATO - om s ciljem što skorijeg uključivanja u tu središnju organizaciju za europski mir, stabilnost i sigurnost, te daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa i intenziviranju suradnje sa svim europskim državama. Zagreb u 2001. želi i aktivno sudjelovati i dati još veći doprinos aktivnostima Vijeća Europe, OESS - a i Ujedinjenih naroda.
