Hrvatska podupire širenje Europske unije (EU) u regiji i neće bilateralna pitanja koristiti za postavljanje uvjeta Srbiji na njenom putu k eurointegracijama, izjavio je hrvatski veleposlanik u Beogradu GordanMarkotić.
"Bilateralna pitanja nećemo koristiti kao uvjet za buduće članice koje pregovaraju s EU", kazao je hrvatski veleposlanik podsjetivši da je Hrvatska 2011. godine donijela deklaraciju o promicanju EU u jugoistočnoj Europi u kojoj se podupire širenje EU u regiji i izražava potpora svim državama koje apliciraju za članstvo u Uniji.
U intervjuu agenciji Tanjug, koji u srijedu prenose beogradski elektronički mediji, Markotić je podsjetio na iskustva sa slovenskom blokadom Hrvatske u eurointegracijsksom procesu zbog sporne granice u Piranskom zaljevu te naglasio da se Hrvatska ne želi tako ponašati prema drugim kandidatima.
"Imamo zajedničko povjerenstvo koje se bavi pitanjem određivanja granice na Dunavu. Uvjeren sam da će stručnjaci angažirani u tom povjerenstvu sigurno pronaći zajedničko rješenje", rekao je hrvatski diplomat ocjenjujući da to rješenje može biti kompromis između postojećih prijedloga dviju strana, a tek u konačnici da može biti riješeno i međunarodnom arbitražom. Prijedlog Hrvatske je da razgraničenje na Dunavu slijedi katastarske granice, budući je Dunav vremenom napravio meandre kod Šarengradske ade, dok srpska strana inzistira na međunarodnom načelu po kojem granica ide zamišljenom sredinom rijeke.
Komentirajući postupak koji se na osnovi uzajamnih tužbi za genocid vodi pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu, Markotić je izrazio uvjerenost da taj sudski proces neće bitno utjecati na sveukupne odnose, podsjetivši na nedavni susret u Beogradu potpredsjednice hrvatske Vlade i šefice diplomacije VesnePusić s potpredsjednikom srbijanske Vlade AleksandromVučićem i njihov zaključak o tome da prošlost treba prepustiti sudu, ali da ona ne ugrožava sadašnje i buduće odnose dviju zemalja.
Unatoč svjetskoj krizi i recesiji u većini zemalja, Srbija i Hrvatska jedna drugoj su među prvih 10 gospodarskih partnera, a na političkim strukturama obje države je da stvaraju uvjete za unapređivanje gospodarskih odnosa, kazao je veleposlanik Markotić podsjetivši da su dvije zemlje 2008. bilježile vrhunac trgovinske razmjene od oko 800 milijuna eura robne razmjene, a da je ona prošle godine iznosila 560 milijuna eura. Ukazao je na prednosti koje je Hrvatska dobila provodeći sustavne reforme u procesu pristupanja Uniji istaknuvši da do 2020. godine Hrvatska treba dobiti devet milijardi eura za različite projekte i da je do nje hoće li ta sredstva uspjeti suvislo potrošiti.
Markotić je podsjetio da bi Srbija i Hrvatska uskoro mogle biti povezane i plinovodom "Južni tok", budući je Zagreb 2011. potpisao ugovor za krak plinovoda dug 100 kilometara koji će voditi iz Srbije, podsjetivši dan je Hrvatska dio i projekta Transjadranskog plinovoda.
Položaj Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji je "generalno dobar", ocijenio je hrvatski veleposlanik, ali je ukazao na to da su i dalje otvorena pitanja zastupljenosti obje manjine u izvršnoj, sudskoj i lokalnoj vlasti, problem školovanja na materinskom jeziku i izravne zastupljenosti u radu parlamenta.
Vlada u Zagrebu ne podupire odnos prema ćirilici izražen u Vukovaru, kazao je u intervjuu Tanjugu Markotić istaknuvši kako počinitelje treba procesuirati te kako su se posljednjih mjeseci takvi incidenti prorijedili. "Ključno je da je Vukovar grad u kojem je ekonomska kriza ogromna, nezaposlenost je viša od 50 posto i onog dana kada se postigne ekonomsko blagostanje, uvjeravam vas da će i broj incidenata biti manji", kazao je veleposlanik.
Angažiranje Zagreba u situaciji u regiji Markotić je ilustrirao nedavnim non paper prijedlogom Bruxellesu da se i Bosni i Hercegovini dodijeli specijalni kandidatski status za pregovore u EU, bez postavljanja uvjeta da pregovori ne mogu početi ako se prethodno ne ispune svi standardi.
Gordan Markotić je na mjestu veleposlanika u Beogradu naslijedio ŽeljkaKuprešaka, a vjerodajnice je srbijanskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću predao 17. rujna 2013. godine. On je i tada istaknuo službeno stajalište i spremnost hrvatske vlade da pomogne Srbiji u procesu eurointegracija i izrazio nadu da će sva otvorena pitanja između dvije zemlje čim prije biti riješena.
