Kako stoji u izvještaju Ekonomskog instituta Zagreb, prognoze
rasta smanjene su u odnosu na one od prije tri mjeseca zbog
nepovoljnijeg stanja gospodarstva kao i zbog nužnosti snažnije
fiskalne konsolidacije nego što je ranije najavljeno.
U idućoj bi godini jačanje oporavka europskih gospodarstava te
učinci fiskalnih i strukturnih reformi za koje se očekuje da će
se poduzeti ove godine, trebali potaknuti postupni oporavak
gospodarske aktivnosti predvođen rastom izvoza i
investicija.
Stanje na tržištu rada u ovoj će godini ostati nepovoljno uz
daljnji rast nezaposlenosti i smanjivanje dohodaka stanovništva.
U 2015. godini očekuje se određeno olakšanje na tržištu rada uz
zaustavljanje rasta nezaposlenosti.
Glavni rizici ovih prognoza odnose se na dubinu i brzinu provođenja mjera za konsolidaciju javnih financija kao i širih strukturnih reformi.
U slučaju da poduzete mjere ne budu dovoljne za fiskalnu stabilizaciju, bit će potrebno poduzeti dodatne mjere s mogućim negativnim kratkoročnim učinkom na rast. No, odgađanje ili slabljenje strukturnih reformi odgodit će uspostavljenje stabilnog gospodarskog rasta.
Nakon stagnacije u drugom i trećem tromjesečju prošle godine, u četvrtom je tromjesečju došlo do jačanja negativnih gospodarskih trendova na što ukazuju desezonirani podaci o kretanju BDP-a.
Tome je posebno pridonio snažan pad osobne potrošnje i investicija. U cijeloj 2013. BDP je smanjen za 1 posto, što je peta godina zaredom u kojoj je zabilježen pad gospodarske aktivnosti. Od početka krize BDP je ukupno smanjen za više od 12 posto, piše u izvještaju Ekonomskog instituta Zagreb.
Gospodarski pokazatelji za početak ove godine ipak upućuju na slabljenje negativnih trendova. Štoviše, industrijska proizvodnja i izvoz roba bilježe porast aktivnosti (na mjesečnoj razini u ožujku rasla 1,3 %, na godišnjoj 0,7%), iako treba pričekati još nekoliko mjesečnih podataka za potvrdu pozitivnih trendova. Međutim, obujam trgovine na malo i dalje stagnira, dok se građevinska aktivnost smanjuje.
U posljednjem je tromjesečju 2013. godine zabilježen posebno snažan pad osobne potrošnje (1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje) kao posljedica pada zaposlenosti, niskog povjerenja potrošača, te nastavka procesa razduživanja stanovništva.
Pad potrošnje bio bi i izraženiji da nije došlo do značajnog usporavanja inflacije čime je ublaženo smanjenje kupovne moći dohodaka. Četvrto je tromjesečje obilježio i snažan pad investicija te izvoza roba i usluga.
Nove su prognoze Ekonomskog instituta Zagreb revidirane prema dolje u odnosu na prognoze rasta od prije tri mjeseca. Sada se očekuje pad BDP-a od 0,5 posto u 2014. godini, uvjetovan negativnim trendovima na kraju prošle godine, koji se prenose u ovu godinu te potrebom snažnije fiskalne konsolidacije nego što je to bilo ranije najavljeno.
Ipak, daljnji oporavak europskih gospodarstava i jačanje njihove potražnje, učinci reformi najavljenih za ovu godinu, te početak snažnijeg korištenja sredstava iz fondova EU-a trebali bi omogućiti postupni oporavak gospodarske aktivnosti u narednim godinama.
Očekuje se da bi, predvođen rastom izvoza i investicija, u 2015. godini BDP mogao porasti za 0,7 posto.
Uključivanje Hrvatske u proceduru pri prekomjernom deficitu značajno će utjecati na fiskalnu i ekonomsku politiku zemlje. Očekivani pad BDP-a u ovoj godini bit će uvjetovan daljnjim padom osobne i državne potrošnje, slabim oporavkom investicija te još uvijek nestabilnim oporavkom izvoza.
Očekuje se da će inflacija ostati vrlo niska, 0,6 posto u prosjeku u 2014. Slaba domaća potražnja doprinijet će daljnjem smanjenju uvoza što će omogućiti suficit u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom.
Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta nezaposlenosti, a tek bi oporavak aktivnosti u realnom sektoru, uz jačanje aktivnih mjera zapošljavanja, mogao zaustaviti negativne trendove u 2015. godini.
Nakon više od pet godina recesije i neuspješnih pokušaja da se gospodarski rast potakne javnim investicijama, potpore inicijativama i projektima privatnog sektora uz provođenje nepopularnih strukturnih reformi moraju postati prioritetnim dijelom politike oporavka.
Daljnjim produžavanjem recesije riskira se fiskalna i financijska stabilnost zemlje, upozorava Ekonomski institut Zagreb.
