Suđenje "zločinačkoj organizaciji" za brojna nedjela, koje je počelo krajem listopada, smatra se najvećim procesom u povijesti pravosuđa. Jedinstveno je i po tome što se po prvi put optuženima sudi u sportskoj dvorani zatvora u Remetincu i po prvom svjedoku pokajniku - Tomislavu Marincu, koji je progovorio o svojim "bivšim kolegama" u zamjenu za slobodu. arti-200012044074006
Od brojnih hrvatskih tajkuna, prozivanih za gospodarski kriminal, na optuženičkoj klupi završili su samo Miroslav Kutle i vlasnik osječke Gradske banke, Antun Novalić.
Suđenje Kutli počelo je 17. listopada, a optužen je za poticanje ostalih optuženika na zloporabe kojima je "Tisak" oštećen za više od 43 milijuna kuna.
Dan kasnije u Puli je započeo postupak protiv bivšeg ministra turizma Ivana Heraka, optuženog da je zloporabom položaja i ovlasti pribavio više od četiri milijuna "protupravnih" kuna. arti-200009072098006
Privedeni su bili i zagorski poduzetnik Željko Miketić, zadarski poduzetnik Ante Jurjević i Pavo Zubak. U svibnju je zagrebačka policija uhitila direktora tvrtke "Naprijed", Zvonimira Gucića, i direktora NIK-a, Krstu Romića, dok je osumnjičeni Josip Gucić pobjegao u Njemačku. Tereti ih se da su oštetili NIK za više od 194 milijuna kuna. Krajem studenoga uhićen je i vlasnik mesne industrije Mladen Jakopec, koji je još uvijek u pritvoru.
Od afera protekle godine nisu bili pošteđeni sport ni mediji. Privedena su bila petorica čelnika "Hajduka", a najvećim nogometnim klubovima zaprijetile su blokade zbog neplaćenih poreza. Konac godine obilježila je afera GRUPO zbog koje su početkom prosinca pritvoreni Ninoslav Pavić i Vinko Grubišić, ali su pušteni zbog nedostatka dokaza. arti-200010172014006
U ožujku je Vinko Sindičić oslobođen optužbe da je po nalogu Udbe sedamdesetih godina ubio u Parizu Brunu Bušića.
arti-200012044074006U studenom je Mato Oraškić, zbog trostrukog ubojstva i pokušaja ubojstva na zagrebačkom Općinskom sudu, osuđen na 40 godina zatvora, što je najveća dosad izrečena kazna u Hrvatskoj.
Vukovarski sud je u svibnju trinaestorici Srba izrekao dugogodišnje zatvorske kazne, od 10 do 20 godina, zbog genocida i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ali je većina osuđenih još uvijek nedostupna.
Veliku pažnju javnosti izazvalo je sredinom rujna uhićenje Tihomira Oreškovića i još četvorice Gospićana, osumnjičenih za ubojstva i nestanak srpskih civila u Gospiću 1991.
Početkom rujna u Zadru su uhićeni Tomislav Vlajić i Ante Slišković, osumnjičeni za ratni zločin u selu Ahmići u travnju 1993. Druga dvojica osumnjičenih, Vlado Ćosić i Paško Ljubičić, i dalje su u bijegu. U Belom Manastiru je, pak, početkom listopada uhićeno 12 Srba osumnjičenih za ratni zločin protiv civila na području Baranje.
arti-200009072098006Hrvatsku je javnost u kolovozu potreslo ubojstvo haškog svjedoka Milana Levara u Gospiću, u listopadu ubojstvo proslavljenog olimpijca Matije Ljubeka u Valpovu, a u prosincu socijalnog radnika Jakova Kudrića u Splitu. arti-200010182020006
Na Baniji policija traga za bivšim pripadnikom srpskih paravojnih postrojbi Živkom Koraćem, kojeg se sumnjiči za trostruka ubojstva, koja je počinio ove godine, i još jedno iz 1996.
Haškom sudu u ožujku je izručen Mladen Naletilić Tuta zbog ratnih zločina u BiH, a sredinom prosinca Makedonija je izručila Vladka Meseka, ubojicu slikara Slavka Stolnika u svibnju 1991.
Najveća ovogodišnja zapljena droge obavljena je u svibnju kada je u plominskoj luci pronađen 241 kilogram kokaina, vrijednog 72 milijuna kuna.
arti-200010172014006Zbog krijumčarenja 665 kilograma kokaina, zaplijenjenog krajem 1999. u riječkoj luci, u rujnu je uhićen general HVO-a Ivan Andabak i očekuje ga suđenje.
Lovro Flanjak, bivši spiker na maksimirskom stadionu, osuđen je na osam i pol godina zatvora zbog krijumčarenja 14,6 tona marihuane, a Željko Kalebić na 20 i njegova supruga Vedrana na 14 godina zatvora zbog preprodaje heroina i pranja novca.
Hrvatska je ove godine postala i jedna od glavnih tranzitnih zemalja preko kojih u zapadnu Europu ilegalno ulaze imigranti. U prvih deset mjeseci uhićeno je više od 18 tisuća 'ilegalaca', što je porast od 88 posto u odnosu na isto razdoblje 1999. arti-200012064088006
