Novim Zakonom o registru birača u Republici Hrvatskoj će na popisu birača biti između 3,7 i 3,8 milijuna birača, što je puno realnije u odnosu na sadašnji broj od 4,1 milijuna birača, rekao je danas ministar uprave ArsenBauk, pozivajući zastupnike u Hrvatskom saboru da podrže konačnu verziju navedenog zakona.
Po predloženom zakonskom rješenju postojat će dvije evidencije – registar birača i popis birača.
Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije - evidencija birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencija birača bez takvog prebivališta te evidencija birača koji su državljani članica EU.
Po sadržaju i značenju odgovarao bi sadašnjem popisu birača.
Popis birača postaje 'ad hoc popis' koji se ustrojava za svake izbore i uključivao bi birače iz registra, ali samo one koji zadovolje zakonom propisane uvjete - moraju imati važeću osobnu iskaznicu ili poduzeli barem jednu radnju kojom se uvršatavaju u popis birača (privremeni upis ili prethodna registracija).
Ministar Bauk je istaknuo kako je zakonom definirano da se adresni podatci registra birača temelje na registru prostornih jedinica, a na istom registru temelji se i evidencija prebivališta MUP-a.
Predviđena je i mogućnost brisanja birača iz evidencije prebivališta u Republici Hrvatskoj te prebacivanje u evidenciju bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
"Smatramo da bi ova tri mehanizma trebala u bitnom utjecati na promjenu percepcije javnosti o nesređenosti popisa birača", istaknuo je ministar.
Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, žele li glasovati na izborima, morat će se aktivno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu ili u nadležnom uredu državne uprave, ako žele glasovati u Hrvatskoj.
Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore.
Uz aktivnu registraciju, predviđena je i prethodna registracija za hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj koji žele glasovati u inozemstvu, i privremeni upis za one koji žele glasovati izvan mjesta prebivališta.
"Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uveli smo institut aktivne registracije, kao preduvjet da na jednim od idućih izbora uvedemo i dopisno glasovanje za Hrvatski sabor, jer je zbog ustavnih odrednica znatno otežano glasovanje hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj", naglasila je Bauk.
U odnosu na prvo čitanje zakona, na zahtjev pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ministarstva socijalne politike i mladih te većeg broja saborskih zastupnika, zakonom je propisano i biračko pravo osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost.
Definirana je i mogućnost glasovanja u ustanovama socijalne skrbi, te prihvaćen prijedlog Hrvatskih laburista da svi sudionici izbornog postupka mogu dobiti adresne podatke i imena birača.
Produljeni su rokovi za uvid u registar birača, uz mogućnost uvida svih građana u adresne podatke birača u uredu do deset dana prije izbora.
Zakonom su definirani i izvatci popisa birača kada se održavaju izbori po osnovi nacionalne pripadnosti - pripadnici nacionalnih manjina iskazuju se na općem izvatku za sve izbore koji nisu posebni temeljem nacionalne pripadnosti.
O zakonu raspravljaju saborski klubovi.
