Naime, njemački radnici su prošle godine na radnom mjestu tjedno proveli 35.5 sati, dok su Hrvati tjedno radili prosječno 39.6 sati.
U Njemačkoj se radi tri sata manje nego prije dvadeset godina jer se udvostručio broj ljudi koji rade skraćeno radno vrijeme.
Zaposleni na puno radno vrijeme prošle godine imali su radni tjedan od 40,7 sati, što je 40 minuta više nego u devedestim godinama. Pri tome svaki osmi zaposlenik radi preko 48 sati, a svaki deseti radi i vikendom, prenosi Jutarnji list.
Najviše vremena na poslu u Europskoj uniji provode Grci, i to 42.1 sat tjedno, dok Nizozemci najmanje vremena provode na poslu. Iako su nizozemski radnici na svojim radnim mjestima tek 30.5 sati tjedno, mnogo su produktivniji od većine zemalja Unije.
Dakle, produktivnost i vrijeme provedeno na radnom mjestu nisu u korelaciji. Produktivni norveški radnici na radnom mjestu su u 2011. godini proveli šest sati manje nego njihove hrvatske kolege za koje nema detaljnih podataka o produktivnosti po satu, ali domaći analitičari su suglasni da je produktivnost hrvatskog radnika malo ispod radnika u Mađarskoj koja je na 60 posto prosjeka EU, a tjedno na radnom jestu provode kao i hrvatski građani.
S druge strane, Hrvatska je po produktivnosti po zaposlenom iznad
Mađarske i dosegla je 76 posto prosjeka EU. Slovaci na poslu
provedu 40.6 sati, a produktivnost po radnom satu dosegla je 73.9
posto prosjeka EU, piše
Jutarnji list.
Gotovo sve stare članice Unije bilježe veću produktivnost od
prosjeka EU, dok nove članice pokušavaju stići prosjek zajednice.
Najviše se tome približila Slovenija u kojoj radnici na poslu
provedu kao i u Hrvatskoj, ali im je produktivnost daleko veća i
dosegla je 80 posto prosjeka EU.
