Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina potvrdio je danas da će se kandidirati za predsjednika SDP-a. O tome će govoriti i na današnjem predsjedništvu u Zagrebu.
"SDP mora imati lijevi smjer, a ne liberalni. SDP mora biti decentraliziran i demokratski, bez autokrata i makijavelizma. SDP se treba mijenjati, biti bolji i jači. Ovaj SDP gubi povjerenje i treba mu novi smjer. Važno je tko je kapetan broda, ne zbog tog kapetana, nego radi smjera, sadržaja i načina kako brod plovi", poručio je Komadina.
Sjednica Glavnog odbora 16. ili 23. siječnja?
Izbore za predsjednika SDP-a, po stranačkom statutu, raspisuje Glavni odbor i moraju se održati najranije 45, a najkasnije 90 dana od donošenja odluke o raspisivanju.
Glavni odbor, pak, saziva njegov predsjednik, a na toj je dužnosti Josip Leko, koji je proteklih dana izjavljivao kako idućeg vikenda neće biti u Hrvatskoj te kako će o sazivanju sjednice odlučiti nakon što na sjednici Predsjedništva sasluša sve argumente.
Osim 16. siječnja, kao mogući datum sjednice Glavnog odbora u stranci se spominje i naredna subota, 23. siječnja.
Kad god da se održi, Glavni će odbor raspravljati o rezultatima koje je stranka ostvarila na parlamentarnim izborima, u ozračju u kojem je dio SDP-ovih dužnosnika, prvi među njima splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, predsjednika Zorana Milanovića i kompletno vodstvo stranke javno pozvao da podnese ostavku.
U prilog svom zahtjevu, Milanovićevi kritičari navode kako je SDP pod njegovim vodstvom izgubio troje izbore, a prozivaju ga i za autokratsko vođenje stranke.
OTVORENI RAT U SDP-u: Milanović na udaru frakcije koja želi deračanizirati stranku!
Milanovićeva struja želi što prije izbore
Istodobno, dio Milanovićevih oponenata protivi se ideji sazivanja izbora u najkraćem mogućem statutarnom roku, koji, ako se odluka o raspisivanju izbora donese 16. siječnja, pada početkom ožujka. Iz toga iščitavaju Milanovićevu namjeru da umanji šanse za stvaranje jedinstvene fronte u stranci koja bi iznjedrila protukandidata koji bi dobio širu potporu i mogao ugroziti Milanovićevu poziciju.
Komadina jedini protukandidat?
Milanovićevi pobornici odgovaraju, pak, da izbori trebaju biti što prije, kako se stranka ne bi predugo bavila sama sobom, u trenutku kada njihovi politički oponenti sastavljaju vladu s Mostom.
Sam Milanović najavio je kako će se ponovo kandidirati za predsjednika SDP-a, kojem je na čelu osam i pol godina, a osim njega, kandidaturu za predsjednika zasad je najavio samo primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, i to još u lipnju 2014., kada je iz stranke isključen bivši ministar financija, također riječki SDP-ovac Slavko Linić.
Hoće li biti još kandidata za tu dužnost saznat će se vrlo brzo nakon raspisivanja izbora, budući da svi koji to žele po Statutu svoju kandidaturu moraju istaknuti u roku od sedam dana, a da bi im ona postala valjana, u narednih 30 dana moraju prikupiti potpise najmanje 1000 članova stranke.
AROGANTAN JE I PRZNICA, ALI… Četiri razloga zašto bi Milanović trebao ostati na čelu SDP-a
Jedan čovjek jedan glas
Predsjednik SDP-a bira se neposredno, sustavom "jedan čovjek - jedan glas", kroz jedan ili dva izborna kruga.
Rok od tjedan dana od raspisivanja izbora za isticanje kandidature imaju i pretedenti na druge stranačke dužnosti, koji također moraju prikupljati potpise članova stranke, u broju koji ovisi o dužnosti na koju će se kandidirati, a bira ih stranačka konvencija, koja se održava 14 dana nakon izbora za predsjednika stranke.
