"Svaki veći ratni zločin bit će istražen. Ne vidim u čemu je to politiziranje", kazala je u telefonskom razgovoru za Hinu iz Haaga glasnogovornica tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Florence Hartmann, upitana za komentar ocjene predsjednika hrvatskog Savjeta za suradnju s haškim sudom Gorana Granića, koji je za tjednik Globus ocijenio da je rad tužiteljstva ispolitiziran. On je političkom manipulacijom okvalificirao to što se tužiteljstvo sprema podići optužnice protiv Hrvata za rat u kojem je na hrvatskoj strani pobijeno 15 tisuća ljudi.
"Kako to možete protumačiti nego kao političku manipulaciju?", kazao je Granić.
"Dužnost ovog suda je procesuirati zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1. siječnja 1991. godine. Sud ne radi protiv jedne (etničke) grupe", kazala je Hartmann, koja još nije pročitala Granićev interview.
Ona je rekla da "tužiteljstvo istražuje niz zločina uključivši i one u Oluji, kao i da priprema proširenje optužnice protiv bivšega jugoslavenskog predsjednika koja će vjerojatno uključiti i njegovu odgovornost za zločine u Hrvatskoj".
"Potrebno je da Hrvatska, kao i druge zemlje, surađuje. To ćemo zahtijevati i od Beograda", rekla je Florence Hartmann.
Haška tužiteljica Carla del Ponte, zaoštravajući retoriku prema Hrvatskoj, u prošlotjednom govoru pred Vijećem sigurnosti je kazala kako je "vrlo tužno da poboljšanje suradnje na većini drugih područja može biti potpuno potkopano opstrukcijom na nekoliko ključnih pitanja". Prema tekstu njezina govora, koji je koncem tjedna objavio ICTY, Del Ponte, iako priznaje da "u odnosu na prethodnu hrvatsku vlast postoji napredak u suradnji s haškim tužiteljstvom", kazala je kako "stvarne teškoće još uvijek postoje tamo gdje Hrvatska smatra da je suradnja protiv njezinih političkih i uskih sigurnosnih interesa", primjerice u nastojanju tužiteljstva da se u završnici suđenja "Kordić-Čerkez" domogne dodatnih dokumenata iz Hrvatske.
"A u odnosu na hrvatsku akciju u 1995. protiv Srba u Hrvatskoj, poznatu kao operacija Oluja, još smo uvijek suočeni s tvrdoglavim odbijanjem da dozvolimo pristup svjedocima i dokumentima koji su ključni za dovršetak naših istraga. Naš je posao slijedom toga ozbiljno usporen. U dodatku u posljednje vrijeme javljaju se znaci, koji izazivaju veliku zabrinutost, kako hrvatska suradnja počinje poprimati neke vrlo negativne aspekte, koji se očituju time da vlasti otkrivaju detalje mojih zahtjeva medijima, uz negativnu medijsku kampanju koja prati takva otkrivanja. To je vrlo razočaravajući razvoj događaja i ne može se dozvoliti njegovo nastavljanje", kazala je del Ponte.
Granić je u interviewu Globusu kazao da "Hrvatska pod cijenu sankcija neće ispuniti zahtjeve haškog tužiteljstva u formi u kojoj su postavljeni".
"Čak ni u tom slučaju! Čak ni tada! Zalažemo se za punu suradnju, ali pojam suradnje obuhvaća i dogovor i dijalog, a ne diktat na čemu inzistira Tužiteljstvo. Želimo surađivati s Tribunalom prema vrlo jasnim pravilima i jasnim ciljevima. Suprotstavit ćemo se svakoj ideji koja će politizirati situaciju ili izvlačiti stvari iz konteksta, što može potpuno zamagliti sliku svih događaja na ovom prostoru", rekao je Granić.
"Ali mora biti svima jasno da Hrvatska više nije u situaciji da joj se mogu postavljati takvi uvjeti, niti će itko u ovoj vladi takve uvjete prihvaćati. Hrvatska ne može dopustiti pokušaj izjednačavanja krivnje i amnestiju agresora", dodao je Granić.
"Hrvatska je vlada postavila jasne kriterije o kojima haško tužiteljstvo mora voditi računa želi li da ispunimo njegove zahtjeve. Ispunit ćemo samo one zahtjeve koji udovoljavaju tim kriterijima. Samo tako ćemo dostavljati dokumente i o Bljesku i o Oluji i o svim zločinima", zaključio je predsjednika hrvatskog Savjeta za suradnju s haškim sudom.
