Međunarodni sud pravde (ICJ) donio je presudu u sporu Hrvatske i Srbije po tužbi i protutužbi za genocid i priopćit će je početkom veljače, tvrdi u srijedu beogradski tisak pozivajući se na neslužbene izvore u ICJ-u.
Hina nije mogla dobiti potvrdu te informacije u sjedištu ICJ-a.
O presudi ICJ-a pišu čak tri dnevna lista - Politika, Danas i Večernje novosti, ocjenjujući da bi ona trebala biti priopćena u prvom tjednu veljače, dok Večernje novosti preciziraju da će sudsko vijeće to učiniti 3. veljače.
Iako se, kako navodi Politika, presuda drži u strogoj tajnosti, po prognozama stručnjaka i analitičara na koje se pozivaju sva tri lista, malo je vjerojatno da će presuda po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid biti u korist bilo koje strane.
"Stručnjaci za međunarodno pravo ne očekuju da će suci presuditi u korist jedne od strana u procesu, već su bliži uvjerenju da će donijeti presudu u kojoj će obje strane biti proglašene krivima" za neke od zločina koje su počinili pripadnici njihovih postrojba.
Ovaj list, međutim, sugerira suzdržanost pri iščekivanju presude i podsjeća da ICJ dosad "znao Beograd i neugodno iznenaditi svojim odlukama", te navodi slučaj iz 2007. kad je presuđeno da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije učinila sve što je u njenoj moći da spriječi zločin u Srebrenici te na stajalište ICJ-a iz 2010. kad je odlučeno da Deklaracija o neovisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj 90-ih godina završena je 1. travnja. Najviši UN-ov sud saslušao je svjedoke i dokaze hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, kao i za protutužbu Srbije za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji Oluji.
Po završetku glavne rasprave glavni zastupnici obiju strana, Vesna Crnić-Grotić za Hrvatsku i Saša Obradović za Srbiju, rekli su kako smatraju da su iznijeli dovoljno dokaza za osudu druge strane za genocid i da očekuju da će presuda razjasniti povijesne činjenice na temelju kojih je moguće potpuno pomirenje dviju susjednih država.
Suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu su se nakon završetka glavne rasprave povukli na vijećanje koje se odvija u tajnosti i u pet faza.
Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice.
Nakon završetka glavne rasprave svaki od 17 sudaca prvo je sam proučio argumente Hrvatske i Srbije. Poslije su se po prvi put sastali kako bi razmijenili stajališta o predmetu. Predsjednik suda Peter Tomka tada je u pisanoj formi članovima suda dao popis pitanja o kojima, po njemu, trebaju presuditi.
Svaki sudac je zatim kroz nekoliko tjedana pripremio svojevrsnu mini-presudu koja se daje drugim sucima kako bi svi stekli uvid u stajališta svojih kolega i dobili ideju što je mišljenje većine.
Rasprave teku redoslijedom obrnutog senioriteta, što znači da stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci, a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.
Nakon toga su tri suca za koje se utvrdilo da su najbliže većinskom stajalištu formirala odbor za pripremu nacrta presude. Nacrt se šalje svim članovima sudskog vijeća koji ga nadopunjuju svojim prijedlozima i amandmanima. Tročlani odbor potom razmatra hoće li usvojiti primjedbe i amandmane i izrađuje konačni nacrt prijedloga presude.
Završni nacrt prolazi u sudskom vijeću prvo i drugo čitanje. Tek na kraju drugog čitanja slijedi glasanje redoslijedom obrnutog senioriteta. Suci moraju glasati za ili protiv predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. U slučaju parnog broja sudaca presudni glas ima predsjednik suda.
Presuda se izriče javno. Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od desetak do, dosad najviše, 270 stranica.
