Na pitanje da komentira najave mijenjanja imena pojedinih ministarstava i Sabora, što su ih izrekli HDZ-ovci, Mostovi partneri u vladi koja se uskoro treba formirati, glasnogovornik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja za Net.hr je izjavio: "To smo već komentirali u priopćenju u kojem smo govorili da krećemo s rezanjem plaća i privilegija. Promjene imena je nešto što je apsolutno nebitno, ako ima smisla kod spajanja ministarstava onda da, ali to nam uopće nije u fokusu".
Željeli znati što Orešković misli o zdravstvu
Grmoja je komentirao i sve češće napise o privatizaciji zdravstva.
"Most se ne zalaže za privatizaciju zdravstva, to je netko pustio u medije i mi smo na sastanku s Oreškovićem željeli o tome porazgovarati, da čujemo koji su njegovi stavovi, nije on pokrenuo tu temu. A kako smo o tome govorili, on je novinarima to i rekao kad je izašao sa sastanka. Ima prostora za racionalizaciju, ali nikako dirati u skrb za sve građane jednako. Nema šanse da će se ukidati prava i da će bogatiji imati bolju uslugu", kazao je Grmoja.
Most se oglasio i priopćenjem u kojem odbacuje prijedlog primjene modela privatizacije hrvatskog zdravstva po uzoru na druge države.
U Mostu bi kroz pet ključnih točaka proveli reformu zdravstvenog sektora:
Osnovno zdravstveno po principu solidarnosti
1. Osnovna zdravstvena zaštita – Potrebno je definirati i osigurati osnovnu razinu zdravstvene zaštite za sve građane po principu društvene solidarnosti, jer je pravo na zdravlje temeljno ljudsko pravo. Domovi zdravlja moraju imati jasno definirane ovlasti i uspješno koordinirati s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te Zavodima za javno zdravstvo, s obzirom na to da upravo ove institucije predstavljaju temelj funkcioniranja zdravstvenog sustava za preko 90 % hrvatskih građana.
Smanjiti troškove
2. Racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava – Nastavno na raniji prijedlog, a prema načelu supsidijarnosti, predlažemo premještanje pojedinih postupaka zdravstvene zaštite iz sekundarne bolničke djelatnosti u domove zdravlja, što će dovesti do smanjenja troškova i povećanja kvalitete na svim zdravstvenim razinama.
Potrebna je hitna revizija Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH te uključivanje svih relevantnih faktora u zdravstvenom sustavu u procese odlučivanja na svim razinama, uključujući Komoru, poslodavce, sindikate i različite udruge za zaštitu i promicanje prava pacijenata.
Zaustaviti odlazak zdravstvenih radnika
3. Hitne mjere za zaustavljanje odljeva zdravstvenog kadra iz Republike Hrvatske – Neophodno je definiranje hitnih mjera za poboljšanje statusa liječnika, imajući u obzir alarmantne analize koje pokazuju da u Hrvatskoj nedostaje otprilike 2500 liječnika. Jedna od njih je i potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora kao i uključivanje liječnika u pregovore o uvjetima svoga rada. Nužno je i redefiniranje sustava specijalizacije, kao i uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga.
Liječnici kao nositelji djelatnosti
4. Reforma sustava zdravstvenog osiguranja i bolničkog zdravstva – Predlažemo uključivanje liječnika kao nositelja djelatnosti i Udrugu poslodavaca u zdravstvu u proces kolektivnog pregovaranja. Zdravstvena administracija nikako ne smije po političkim linijama određivati cijenu osiguranja. Nužna je hitna akreditacija i certifikacija bolnica i analiza rada Agencije za akreditaciju bolnica. Osim toga, potrebno je donijeti jasan nacionalan plan razvoja bolnica u RH, kontinuirano analizirati zdravstvenu tehnologiju i stvoriti središnji registar medicinske opreme.
Definiranje strateških projekata i depolitizacija zdravstva
5. Definiranje strateških projekata i depolitizacija zdravstva – Nastavak započetih strateških projekata i njihova realizacija u dugoročnome razdoblju bez nepotrebne politizacije, uz jasno definiranje strateškog interesa razvoja zdravstva. Mora se definirati plan gradnje bolnica koje bi se u budućnosti razvijale kao centri izvrsnosti. Općeprihvaćene europske norme ponašanja ukazuju nam da politika stručna pitanja treba prepustiti struci, što se mora primijeniti i u hrvatskome zdravstvu. Provođenje depolitizacije zdravstvenog menadžmenta i rukovoditelja zdravstvenih cjelina potrebna je na svim razinama, kao i beskompromisna primjena nulte stope tolerancije za kriminal, nepotizam i korupciju.
Strenja Linić: Konačnu riječ za izbor ministra dat će Orešković
Upitana za predložene reformske mjere, Ines Strenja Linić iz Mosta rekla je da će mostovci o svom prijedlogu zdravstvene reforme uskoro razgovarati s predstavnicima Domoljubne koalicije.
"Nastavlja se reforma zdravstvene zaštite, nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice krenulo je nabolje, ali i preostalo još niz stvari za rješavati. Poslovanje dijela bolnica došlo je na nulu, osim u onim bolnicama kojima su na čelu politički imenovani ravnatelji. Cijeli sustav više ćemo okrenuti pacijentima, a skraćivanje listi čekanja ne smije biti samo šminka. Određenu razinu standarda zdravstvene skrbi moraju imati svi građani u RH" poručila je Strenja Linić.
Pitanje tko će biti budući ministar zdravlja, kaže, još nije komunicirano jer se o imenima dosad nije razgovaralo. "To mora biti netko tko će biti u stanju odraditi reformu. Milslim da će konačni prijedlog biti Domoljubne koalicije, no konačna riječ imat će mandatar", rekla je Strenja Linić. (Hina)
http://MINISTARSTVO ZDRAVLJA: U sustavu se nalazi 100 liječnika i 300 medicinskih sestara više
