Newyorški profesor Mark Galeotti napisao je izvrstan post na The Moscow News u kojem se bavi tom "ruskom vezom". Stereotip o ruskim hakerima već je postao uobičajen pojam u medijima koji se uvijek iznova reciklira.
"Ne", kaže Galeotti, "nije riječ o anti-ruskoj ili neo-sovjetskoj propagandi" (iako se naravno može dovesti u vezu s time, a često se to i događa) -- Rusi su odgovorni za 35 posto prihoda od globalnog cyberkriminala, odnosno između 2.5 i 3.7 milijardi dolara. To je u velikoj mjeri neproporcionalno s udjelom države u globalnom informacijsko-tehnološkom tržištu u kojem Rusija sudjeluje sa samo 1 posto.
Najopćenitiji odgovor je ovaj; postoji nerazmjeran odnos između Rusa koji imaju tehnološke vještine u rangu svjetske klase (u mnogim slučajevima te ljude je obučila ruska vlada) i mjesta kao što su primjerice IT kompanije, gdje te vještine mogu iskoristiti. Ako toj formuli dodamo životne uvjete u siromaštvu, nije nimalo neobično da kriminalci traže svoje prilike u inozemstvu, a vlasti im progledavaju kroz prste.
Ruski hakeri odgovorni su bili za napad na servere estonske vlade 2007. godine za vrijeme spora oko postavljanja spomenika Crvenoj armiji. Također tijekom rata u Gruziji 2008. napadnute su stranice gruzijskog parlamenta na kojima su bile postavljene slike gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilia i Adolfa Hitlera.
S obzirom na očiti interes ruskih tajnih službi za cyber-špijunažu, nije nimalo neobična tvrdnja da Kremlj ili kontrolira hakere ili, što je uvjerljivije, zatvara oči tako dugo dok joj hakeri pružaju pomoć kad ona to zatraži, smatra Galeotti.
Prethodni članci: arti-201108300584006 arti-201106240402006 arti-201107040296006 arti-201108030468006 arti-201109230691006 arti-201012270377006
