Argentinac Jorge Mario Bergoglio osoba je godine za mnoge. Za milijardu i 200 milijuna katolika od 13. ožujka novi poglavar, prvi iz Amerike, prvi koji je uzeo ime Franjo.
Izabran je na konklavi u samo nešto više od 24 sata. Njegov prethodnik Benedikt XVI. zbog lošeg zdravlja postao je prvi papa u 600 godina koji se odrekao papinske dužnosti. Od prvog trenutka papa Franjo pokazivao je da će biti drukčiji, okrenuti crkvu siromašnima i najslabijima, te osuđivati vladavinu novca i konzumerizma.
Papa je nastavio moliti za okončanje ratova, od kojih je ove godine najgori bio onaj u Siriji. Više od stotinu tisuća mrtvih, najmanje četiri milijuna izbjeglih, građanski rat privukao je pažnju cijelog svijeta, posebno nakon kolovoškog napada kemijskim oružjem u predgrađu Damaska kada je ubijeno više stotina civila.
Zapad je za napad optužio režim Bašar al-Asada i tražio vojnu akciju.
Rusija i Kina bile su protiv intervencije, ali su u Damask stigli inspektori UN-a. Popisali su sav kemijski arsenal koji će ubrzo biti uništen, za što je Organizacija za zabranu kemijskog oružja dobila Nobelovu nagradu za mir.
Zbog nejednakosti i osjećaja nepravde i ove su godine na ulice izlazili milijuni ljudi diljem svijeta. U Istanbulu su krajem svibnja započeli prosvjedi protiv vlasti, kojima je povod bio rušenje jednog parka. Na trgu Taksim tjednima su bjesnili sukobi, uz zatišja i prekide prosvjedi do danas nisu završili.
Stotine tisuća Egipćana mjesecima su prosvjedovali protiv islamističke vlasti predsjednika Mursija, koji je na kraju smijenjen vojnim udarom.
No, uslijedilo je novo nasilje i dugotrajni sukobi Mursijevih pristaša i protivnika.
Zbog gospodarske krize prosvjedovalo se i u Europi, od Španjolske, preko Italije, Slovenije i Grčke, sve do Bugarske. Istodobno, europski čelnici na sastancima u Bruxellesu dogovorili su temelje buduće bankovne unije, a neki bivši moćnici doživjeli su konačan pad. Silvio Berlusconi izgubio je imunitet u senatu i sada mu prijeti uhićenje zbog porezne prijevare i drugih nedjela.
Za američku demokraciju važan je dan bila prisega za drugi mandat Baracka Obame.
A SAD su se u 2013. suočile s dvotjednom obustavom rada vlade, prvom u 17 godina, nakon što se republikanci i demokrati u Kongresu nisu mogli dogovoriti oko proračuna. No, mnogo više od toga, mrlju na američkim ugled u svijetu bacio je ovaj čovjek. Bivši zaposlenik CIA, Edward Snowden, razotkrio je dokument o široko rasprostranjenom sustavu praćenja građana u SAD-u i diljem svijeta, zbog čega je bio prisiljen pobjeći iz zemlje.
Unatoč takvom sustavu nadzora, Amerika je doživjela novi teroristički napad. Eksplozivna naprava aktivirana na bostonskom maratonu ubila je troje, a ranila više od 250 ljudi.
Čečenski islamisti, braća Tamerlan i Džohar Carnajev locirani su nekoliko dana kasnije. U sukobu s policijom jedan je ubijen, a drugi teško ranjen.
Najgore su stradali Filipini kada ih je pogodio tajfun Haiyan. Jedan od najjačih tropskih ciklona ikada zabilježenih iza sebe je ostavio pustoš i više od šest tisuća mrtvih.
Svijet se ponovno ujedinio u slanju pomoći koju je trebala i Indija, gdje su ljetne kiše pokrenule odrone tla koji su ubili više od pet tisuća ljudi.
Desetke žrtava odnijele su i pijavice u Americi, najviše u Oklahoma Cityju.
Dok se centralna Europa borila s poplavama, kada se Dunav u nekoliko zemalja popeo na nezabilježene razine, možda najneobičniji od svih prirodnih fenomena ove godine dogodio se u ruskom gradu Čeljabinsku.
Deset tona težak meteor eksplodirao je u atmosferi i zasuo zemlju.
Krhotine meteora ozlijedile su oko tisuću ljudi i oštetile stotine kuća i zgrada.
Od svih velikana koji su ove godine napustili svijet najveći je otišao ovoga mjeseca. Junak našeg doba, Nelson Mandela, preminuo je u 96. godini. Umjesto žalovanja cijeli svijet danima je slavio jedinstven život prvog crnog predsjednika Južne Afrike i globalne ikone borbe za rasnu ravnopravnost.
Otišao je i Hugo Chavez, jedna od najosebujnijih političkih figura našeg doba. Za veći dio Latinske Amerike heroj, za mnoge zapadne zemlje diktator, u 58. godini izgubio je tešku bitku s rakom.
Velika Britanija oprostila se pak od čelične lady Margaret Thatcher, a svijet šoubiznisa ostao je bez velikana, poput glazbenika Loua Reeda i glumca Jamesa Gandolfinija. Jedino globalno praćeno rođenje ove godine ono je princa Georgea, trećeg u liniji nasljednika britanske krune.
U godini na izmaku, dok ljudi nastavljaju živjeti i u svemiru, dogodilo se nešto bez presedana. Letjelica Voyager, lansirana prije više od 35 godina, postala je prvi ljudskom rukom izgrađeni objekt koji je napustio Sunčev sustav. Kao i civilizacija, ona je i dalje na putu u nepoznato.
