Reutersovo istraživanje pokazalo je da je jako malo vlada u eurozoni predvidjelo novac kako bi ispunile svoja obećanja da će dokapitalizirati banke u poteškoćama nakon provjere njihovih bilanci iduće godine. Bude li on potreban, svojim će zajmodavcima morati pomoći državnim obveznicama ili jamstvima umjesto gotovinom.
Premda je to prihvatljivo iz regulatorne perspektive, to bi samo pogoršalo začarani krug koji je obilježio krizu u eurozoni, a po kojem su osiromašene vlade na račun poreznih obveznika spašavale posrnule banke.
Europska središnja banka (ECB) iduće će godine provjeriti kakvu imovinu bankovni sektor posjeduje, a Europska agencija za banke (EBA) testirat će kako bi se vrijednost te imovine promijenila u slučaju nepovoljnih ekonomskih uvjeta, što se naziva testom otpornosti.
Time se investitorima želi dokazati da je bankovni sektor u eurozoni zdrav ne bi li se obnovilo normalno kreditiranje gospodarstva i potaknuo rast.
No, sumnje u zdravlje bankovnog sektora mogle bi potrajati jer će u nekim slučajevima to vjerojatno povećati međuovisnost banaka i država umjesto da je okonča.
Banke za koje se utvrdi da im nedostaje kapitala morat će ga prikupiti iz privatnih izvora. Ako ne uspiju, vlade će im na kraju morati priskočiti u pomoć.
U testiranju iduće godine, smatrat će se da državne obveznice nisu riskantne. No, to znači da bi u novoj dužničkoj krizi vrijednost obveznica kao kapitala mogla jako pasti.
"Ekonomski gledano, to nije dovoljno dobro. To zapravo povećava povezanost banaka i država. Ako države dokapitaliziraju banke obveznicama, to je jačanje a ne slabljenje začaranog kruga", rekao je Carsten Brzeski, ekonomist banke ING.
Rejting agencija Standard & Poor's procijenila je u izvješću objavljenom 12. prosinca da 50 najvećih banaka u Europi treba injekciju kapitala od otprilike 110 milijardi eura kako bi sačuvale svoje kreditne rejtinge.
Banke u Španjolskoj dokapitalizirane su obveznicama, ali su dobile papire stalnog kriznog fonda eurozone, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) vrijednog 500 milijardi eura, koji ima vrhunski rejting.
Talijanska banka Monte dei Paschi di Siena, najstarija na svijetu i treća u zemlji, dobila je 4,1 milijarda eura vladine pomoći u državnim obveznicama, a država ima BBB rejting S&P-a, što je dvije razine iznad statusa 'smeća'.
U slučaju da investitori odluče da više neće vjerovati jako zaduženoj talijanskoj vladi da će im vratiti dugove, vrijednost talijanskih obveznica koje služe kao kapital banke jako bi pala. Talijanski javni dug porast će iduće godine na 134 posto BDP-a.
Talijanski dužnosnici kazali su da vlada nije predvidjela nikakav novac za dokapitalizaciju banaka, ali će do kraja godine usvojiti pravni okvir za državnu pomoć bankama.
Talijanska središnja banka objavila je da 15 talijanskih banaka koje će biti obuhvaćene kontrolom ECB-a trebaju 1,2 milijarda eura da bi ispunile minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od osam posto koliko traži ECB. No, MMF procjenjuje da bi 20 talijanskih zajmodavaca, oko trećina sustava, moglo u najgorem slučaju trebati gotovo 14 milijardi eura da zadovolje taj uvjet.
Njemačka je jedna od rijetkih europskih zemalja koja je osigurala novac za dokapitalizaciju banaka, do sada oko 1,8 milijarda eura, u fondu koji se financira nametom na banke, od čega je 520,1 milijuna uplaćeno ove godine. To bi mogla biti samo kap u moru.
Berlin je spasio svoju IKB banku 2007. s milijardama eura i onda je morao spašavati Commerzbank s 18,2 milijarda. Zbog propasti Hypo Real Estate banke potrebno je još 175 milijardi eura državne pomoći.
U slučaju krize, njemački fond može prikupiti dodatne doprinose od banaka. Na kraju bi trebao raspolagati sa 70 milijardi eura.
Francuska nema fond za dokapitalizaciju banaka i takve će situacije vjerojatno rješavati preko državne agencije Societe de financement de l'economie francaise (SFEF), koja je uložila 20 milijardi eura u najveće banke - BNP Paribas, Societe Generale, Credit Agricole, Credit Mutuel i BPCE na vrhuncu financijske krize. Taj je novac otada vraćen i država je ostvarila dobar profit od kamata.
U Španjolskoj, vlada je dala bankama injekciju kapitala od 30 milijardi eura omogućivši im da tzv. odgođenu poreznu imovinu pretvore u porezne kredite uz potporu države i obračunaju ih kao svoj kapital po novim globalnim bankovnim pravilima.
"U Nizozemskoj je moguće davati bankama državne obveznice kako bi povećale kapital", rekao je Jan Sijbrand, direktor za nadzor banaka Nizozemske središnje banke.
Austrija je predvidjela novac za pomoć bankama, premda je od fonda osnovanog 2008. i vrijednog 15 milijardi eura do 31. ožujka ove godine ostalo samo 1,26 milijarda eura. Najveće austrijske političke stranke pristale su osigurati 5,8 milijarda eura kroz idućih pet godina za dodatnu pomoć bankama.
Europska unija dovršava zakonski okvir za bankovnu uniju, koja bi trebala osigurati financijsku stabilnost i troškove propasti banaka svesti na najmanju moguću mjeru.
Bankovnu uniju činit će jedinstveni nadzor banaka, jedinstveni sustav rješavanja bankovnih kriza i zajednički sustav za osiguranje štednih depozita. Jedinstveni nadzor banaka pod okriljem Europske središnje banke (ECB) postat će operativan u studenome 2014., a od 1. siječnja 2015. zaživjeti bi trebao i jedinstveni sustav za sanaciju i likvidaciju propalih banaka.
Pregovarači europskih institucija postigli su ovaj tjedan dogovor o direktivi o spašavanju i sanaciji banaka, prema kojoj će troškove sanacija banaka u poteškoćama snositi u prvom redu njihovi dioničari i vjerovnici (tzv. bail-in), a ne porezni obveznici (tzv. bail-out). To će se početi primjenjivati od početka 2016.
Države članice morat će uspostaviti nacionalne fondove za spašavanje banaka, koje će financirati same banke. U roku 10 godina ti bi fondovi trebali imati na raspolaganju 1 posto iznosa od osiguranih štednih pologa
