Visoki troškovi energije jesu važna tema u Velikoj Britaniji, ali i korisnici diljem Europe osjećaju pritisak, kaže se u tekstu koji je BBC objavio u četvrtak, a u kojem su hrvatski korisnici negdje na polovici ljestvice troškova, s ukupnim troškovima za struju i plin nešto nižima od europskoga prosjeka.
Od 2010. cijena plina i električne energije znatno su narasle, piše BBC o Velikoj Britaniji. Ondje je cijena struje u prvoj polovini ove godine pala, ali čini se da je riječ samo o smanjenju koje su omogućili dobavljači koji su u siječnju znatno poskupjeli. Snižena cijena plina trajala je neko vrijeme, ali sad je i ona počela rasti.
No Europu ne treba gledati kao jedinstveno tijelo, jer su razlike među zemljama u troškovima po kućanstvu goleme. Cijene na ljestvici odnose se na glavne gradove, ali organizacija Vaasaett objavila je da se ljestvica ne bi promijenila da su umjesto gradova navedene države.
Od 23 europska grada struja je u Helsinkiju najjeftinija. Berlin je najskuplji i ondje kućanstva plaćaju dva i pol puta više, uglavnom zbog poreza i subvencija kojima se potiče proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Gotovo trećinom računa za struju Berlinac plaća razne energetske poreze. Londonac za to daje devet posto.
Iako su u Londonu cijene nedavno skočile, struja je u tome gradu i dalje jeftinija od europskoga prosjeka. Londonac je u studenome plaćao 17,75 eurocenta za kWh, što ga smješta na 17. mjesto ljestvice od 23 grada. Zagrepčanin je na toj ljestvici dvanaesti, jer plaća struju 19,77 eurocenta, a europski je prosjek 20,34.
Zagrepčani plin plaćaju 8,34 eurocenta i na devetome su mjestu od 23 grada, a ta je cijena nešto viša od prosječnih 7,91 eurocent za kWh.
Plin je najskuplji u Stockholmu, 15,29 eurocenta, što je triput više od najjeftinijega plina kojim se opskrbljuju stanovnici Luksemburga, koji za nj plaćaju 5,23 centa.
Te cijene treba gledati i u kontekstu mogućnosti stanovništva da adekvatno zagrije kućanstvo, piše BBC. Gotovo pola stanovnika Bugarske (47 posto) kaže da to nije u stanju, a muči se i 34 posto Litavaca, 31 posto Ciprana i 26 posto Grka.
Europski prosjek od jedanaest posto koje se ne mogu adekvatno grijati postiže se uz pomoć Skandinavaca kod kojih taj problem ima manje od dva posto stanovnika. I Hrvatska je u kategoriji zemalja u kojoj se ne može grijati od 0 - 9,9 posto stanovnika, ali 28 posto Hrvata kaže da se muči s mjesečnim računima za energiju. Trećina Grka jedva plaća te račune, te blizu trećine Bugara i Rumunja. Europski je prosjek u toj kategoriji deset posto.
Nova poskupljenja energije, piše BBC, samo će dovesti do toga da će ove zime biti više kućanstava koja ne mogu platiti energente i ne mogu se dobro zagrijati.
