MOSKVA - Sve je izglednije da će Europe krajem lipnja ili početkom srpnja drugi put ove godine ostati bez ruskog plina. Uzrok je i ovog puta natezanje na liniji Ukrajina-Gazprom, u čemu, jasno, ključnu ulogu igraju državni vrhovi tih dviju zemalja.
Prve trzavice počele su početkom lipnja, kada su Ukrajinci nekoliko dana kasnili s uplatom 200 milijuna dolara za plin isporučen u svibnju. Već tada, ruski premijer Vladimir Putin pozivao je Europsku uniju da pomogne Kijevu u redovitosti plaćanja, jer bi se u suprotnom vrlo lako moglo dogoditi da krajem lipnja ili početkom srpnja Gazprom opet zatvori ventile prema Europi.
Upravo početkom srpnja u Ukrajinu bi trebala početi stizati golema količina ruskog plina, vrijedna 4,2 milijarde dolara, koju Kijev planira uskladištiti u podzemna skladišta kao stratešku zalihu za sljedeću zimu. Putin obećava da će Gazprom, ako Ukrajinci opet budu kasnili s uplatom 200 milijuna za lipanjski plin, biti prisiljen tražiti kao garanciju plaćanje spomenutih 4,2 milijarde unaprijed. I tu se krug zatvara, jer nema teorije da će ekonomskom krizom pogođena Ukrajina odjednom moći platiti toliki novac.
Europska je unija time stavljena u prilično nezgodan položaj, jer će, i sama pod velikim pritiskom recesije, biti prisiljena ili pomoći Ukrajini nekakvim kreditom, ili opet nabavljati (skuplji) plin iz drugih dijelova svijeta.
No, EU će se već nekako snaći, ali u slučaju ovakvog scenarija hrvatsko će se gospodarstvo definitvno naći u još većoj gabuli nego što već jest. U sjeni ne baš sjajnih izgleda za uspjeh turističke sezone te zabrane rada nedjeljom i pušenja, ostao je utjecaj plinske krize koja je hrvatsku ekonomiju snašla početkom godine. Zbog redukcija velikim potrošačima, tada su ostvareni milijunski gubitci, a ako se redukcije ponove, to bi za neke tvrtke mogao značiti i kraj postojanja.
