Osjećaj povrijeđenosti, usamljenosti ili nezadovoljstva ponekad nas nagoni da posegnemo za određenim namirnicama. Žene u emotivnom stresu najčešće posežu za slatkišima, dok se kod muškaraca javlja jača želja za alkoholom. Poznata nam je i situacija da zbog nekoga psihičkog pritiska brzo i nervozno jedemo. Zbog emotivnog stresa često izgubimo koji kilogram ili se pak jako udebljamo. Ako je prehrana motivirana psihogenim činiteljima ona zasigurno neće biti zdrava. Svemu tome možemo pridružiti i sentimentalnu ovisnost o jelima koje je spremala baka ili majka, bez obzira što smo u međuvremenu naučili da šećer, meso i slično, nisu zdravi. Biranje restorana po ugođaju, unutrašnjem uređenju ili glazbi, također mimoilazi suštinu, a to je da prednost u odabiru hrane treba dati kvaliteti a ne vanjskim činiteljima.