Nakon što je druga po redu od velikih kreditnih agencija
srušila hrvatski kreditni rejting, najavljen je rebalans
proračuna. Gdje je taj posao došao? Jeste li već nešto
isplanirali?
"Nema to veze s agencijom. Vidjeli ste da ih je i američka vlada
tužila. Kad su nam prvi put digli rejting, onda sam rekao više
puta bez euforije: Neće se ništa promijeniti bitno, na bolje
nije. Onda su nam dvije agencije korigirale, odnosno, smanjile
rejting, dakle prema dolje. Opet se nije ništa promijenilo i
Hrvatska se danas zadužuje uz manju kamatu nego ikad u zadnje
dvije godine što je dobra vijest, ali je loša vijest što se
zadužujemo. Peglala se kartica na najjače zadnje tri godine,
troškovi države su ogromni i nema to veze s rejting agencijama.
Evo vidite, nakon ovog zadnjeg Standard & Poors izvješća naši
troškovi zaduživanja su ostali potpuno isti. Oni su relativno
povoljni u odnosu na ono što je bilo ranije - bilo je grozno. Od
početka 2011. kada smo preuzeli Vladu, bez rasta naprosto ne
možemo, dakle bez gospodarskog rasta mi ne možemo održavati
troškove i karticu koja se, kako kažem, peglala zadnje tri godine
jako puno. Deficit je bio 15 milijardi 2011., mi smo ga smanjili
na deset i u okviru tog deficita se želimo držati. Dakle,
troškovi države stalno rastu, mi nismo otpuštali ljude. Smatram
da to u ovoj situaciji ne bi bilo dobro, nego se više oslanjamo
na prirodni odljev ljudi. Međutim, morat ćemo gađati neke mete
kada je u pitanju proračunski deficit i morat ćemo se stisnuti
unutar 10 milijardi deficita. I za to se opet treba zadužiti i
tako možete nekoliko godina dok rastete. Kad stagnirate ili slabo
rastete, onda ne možete", rekao je Milanović.
Idete li u rebalans proračuna i što njime
planirate?
"Idemo i morat ćemo na stavki plaća napraviti neke korekcije. U Hrvatskoj se tu u odnosu na većinu Europe radilo jako malo. Morat ćemo smanjiti bruto plaće za tri posto za sve zaposlene u javnom sektoru, od predsjednika Republike i mene pa do činovnika i službenika javnih službi što je na neto plaći nešto manji postotak. Tu moram izuzeti učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama kojima ćemo povećati koeficijent pa će imati malo veće plaće", kazao je Milanović.
Jedino će učitelji i nastavnici imati više
plaće?
"Malo više, kao što će svi dobiti, ali svi malo manje. Oni koji
imaju najviše plaće će ostati bez par stotina kuna. To je,
nažalost u ovom trenutku jedino moguće i odgovorno ponašanje.
Rekao sam da ću ljudima govoriti istinu i u stvari sam pogriješio
i pogriješili smo što to nismo napravili prvog dana. Alternativa
su otkazi."
Spomenuli ste koeficijente? To ćete raditi putem
koeficijenata?
"Smanjit ćemo koeficijente, ali nećemo dirati osnovicu. Očekujemo
razumijevanje svih zaposlenih u javnom sektoru. Ovako ne možemo
dalje."
Spomenuli ste otkaze. Bojite li se da će oni to shvatiti kao ucjenu?
"Kao ucjenu? Ne, to je naprosto realno. To je jedina alternativa. Mi se moramo držati ciljeva, ne smijemo prelaziti određene plafone deficita. Lako za rejting agencije, ali ako probijemo plafon deficita, onda će možda reagirati, a to ne smijemo dopustiti."
Što se promijenilo od studenog ili prosinca kada ste
donosili proračun u kojem je deficit povećan za milijardu? Zašto
to niste napravili onda?
"Trendovi nisu dobri što znači da su manje loši nego u susjednim
državama, ali nisu dobri. Nitko ne raste. Cijela Europa
stagnira."
Do sada ste vjerovali da će biti bolje?
"Vjerovali smo, ali vjera nije dovoljna. Radimo, ali očito niz
stvari je tu, zadan je niz, zacementiran je niz tih stvari i ako
se ove godine budemo pomicali u rastu ikako na svoje susjede, to
će biti jako dobro za nas. Međutim, dok god je Italija već treću,
četvrtu godinu de facto u recesiji, ima vrlo stabilne
financije, ali de facto je u recesiji. Ona je naše
najveće izvozno tržište i ne može ni Hrvatska biti puno bolja.
Dakle, bitno je da nam je u tom statističkom pogledu nešto bolje
nego njima, ali to je mala utjeha. Mnoge države su u Europi išle
na početku krize s puno ozbiljnijim smanjivanjem plaća u javnom
sektoru, mi nismo uopće."
Rekli ste da ćete uvijek govoriti istinu, a da Vam je možda žao da neke stvari niste napravili prije. Zašto ste oklijevali?
"Nisam oklijevao, rekli smo da to nećemo raditi. To je kolektivna odluka. Možda bi bilo najbolje da smo na samom početku smanjili plaće u javnom sektoru. Nismo, to radimo sada, te korekcije su male i u cilju su održanja proračunske stabilnosti Hrvatske. Naša odricanja su u ovoj krizi bila mala, kad govorim o javnom sektoru, i određena razina solidarnosti s određenim ljudima u privatnom sektoru."
Kad bi to terminski bilo?
"Vrlo brzo, u sljedećih nekoliko tjedana."
Znači na plaći od 1. travnja?
"Vjerojatno. To je vijest koja nije dobra. Odnosi se samo na zaposlene u javnom sektoru, ne na sve, ali na većinu, na učitelje i zaposlene u osnovnim i srednjim školama se ne odnosi. Oni će dobiti nešto veće plaće jer su inače bili dramatično podcijenjeni. Na te plaće ću, dok sam premijer, uz još neke zaposlenike javnog sektora gledati da budu valuizirani na pošten način. To su važni ljudi. O njima previše stvari ovisi."
Kad ste njima smanjili plaće, rekli ste da se ispričavate. Namjeravate to napraviti i sada?
"Mislite da bih trebao? Govorimo od 240.000 ljudi, to je jedna šestina zaposlenih u Hrvatskoj. Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj je premali, ključna kategorija je broj zaposlenih. U Hrvatskoj premalo ljudi radi, to je problem. I meni je plaća također smanjena. Meni je plaća veća, ali mi je i odgovornost veća. "
Rekli ste da očekujete razumijevanje sindikata. Kakvu reakciju očekujete?
"Nećemo razgovarati putem ucjena. Do sada su te reakcije bile ratoborne, ali razumne. Jasno je njima koliko je sati."
Njihov argument je - tada nam je rečeno, potpišite ovo, neće biti rezanja plaće.
"Živimo u istom društvu i svi plaćamo porez."
Riskira li Vlada time tužbe?
"Ovdje ne, to je zakonska ovlast Vlade. To je politička odluka. One se nisu donosile sve ove godine, a mi ih donosimo od prvog dana, zbog čega se zamjeramo jednom broju ljudi."
Ne bojite se nekih većih prosvjeda?
"Ja sam političar. Tu sam da mijenjam stvari. Da se bojim, ne bih radio ovaj posao."
Prije dva tjedna ministar financija je rekao plaća i
mirovine ostaju iste, nema rezanja.
Što se promijenilo?
"Govorimo o smanjenju 3 posto bruto plaće. Projekcije i trendovi nisu onakvi kakve smo očekivali. Vlada ne može direktno otvarati radna mjesta. Očekivali smo da će nam rast biti pet puta veći nego talijanski, no nije. S time se moramo uskladiti. Vlada ne može otvarati nova radna mjesta. Može stvarati uvjete, može donositi zakone, može poboljšavati poduzetničku klimu. Sve to naravno svakodnevno nailazi na otpore, to vidimo, ali nećemo posustati. Jer znamo da radimo s dobrim namjerama, što nije dovoljno, ali radimo proračunato i to su sve stvari koje su već viđene. Mijenjamo Zakon o radu. Tu imamo pristojnu razinu suglasnosti sa sindikatima, ne apsolutnu pa će vjerojatno biti protesta. Hrvatska će biti i dalje zemlja s vrlo visokom razinom zaštite radnika, tu postoje egzaktni indeksi. Hrvatska je iznad prosjeka EU. Međutim, neke nove oblike radnog vremena i sve ono što moderno tržište rada zahtijeva to Hrvatska nema, a na tome radimo. To su strukturne reforme. Tri posto na bruto plaću nije strukturna reforma, to je palijativna mjera od danas do sutra
Njima režete. Što radimo dalje da bi ostvarili gospodarski rast?
"Živimo u Europi, borimo se za svaku investiciju, pokušavano dovesti investitore. Ja sam umjereni optimist. Mi moramo paziti da u reformama ne odemo predaleko, da se ne pretvorimo u zemlju trećeg svijeta. Ali mi radimo sve da se barijere miču, da se porezno rasterećuje gospodarstvo. Dakle manje opterećenje rada i manje opterećenje poreznog poduzeća."
Poslodavci kažu da sve to nije dovoljno da su barijere i dalje prevelike, da je cijena previsoka?
"Mi govorimo o tome da smo mi prvi koji su pokrenuli promjene. Dosad ih nije bilo. Smanjeni su doprinosi. Ja ne tražim priznanje, to je činjenica."
Svi kažu da to nije dovoljno.
"Moraju se i oni malo uključiti, malo preuzimati rizika. Moj
cijeli život je rizik. Da više ulažu u sebe, da se borimo za sebe
- svatko za sebe i svi zajedno za zajednicu u kojoj živimo." Neće
država sve napraviti. Gledajte, Švedska je u 20 godina postotak
javne potrošnje kao udio GDP-a sa 67 posto smanjila na 47 posto i
dalje je socijalna država, pravedna i dobro uređena, ali ima
manju razinu javne potrošnje nego Velika Britanija koja se obično
smatra jako liberalnom državom. Dakle, ljudi se mijenjaju. Po
sposobnosti da se mijenjaš i da sačuvaš ono bitno, leži sva pamet
uspjeha i neuspjeha."
Hoće li to sve skupa biti dovoljno?
"Vjerujem da hoće."
Vidite li Vi ovo kao poraz? Rekli ste da neće rezati plaće, pa sad režete. Koncept investicija koji je više išao na državne smo zaokrenuli i rekli očekujemo više od privatnih. Što je sad taj novi put?
"Izbori su svake četiri godine u pravilu, u većini demokracija ili pet godina. Ovo je jedno turbulentno putovanje na kojemu imamo određena pravila i prometne znakove. Katkad malo usporimo, malo ubrzamo, katkad naprosto malo izgubimo koncentraciju, katkad smo jako koncentrirani. To je sve normalan dio posla. Dakle, ja ne mogu ljudima prodavati maglu kao što se to radilo ranije. Neću to raditi, onda radije neću ovaj posao. Mi sa svoje strane dajemo maksimum, tu ima više znanja nego u bivšoj Vladi, ima jako puno energije. To sve skupa na kraju ne mora biti dovoljno. Nema jamstva uspjeha u politici. Na kraju svaka velika politička karijera završi razočaranjem, svaka! Nema te koja nije", zaključio je premijer.
