Zbog islamističkog terorizma Belgija se u posljednjih 18 mjeseci pet puta našla u središtu pozornosti svjetske javnosti; proljeće 2014: napad na židovski muzej u Bruxellesu, jesen 2014; proces protiv terorističke skupine "Sharia4Belgium"; početak 2015: oružani sukob belgijske policije i islamista; ljeto 2015: spriječeni teroristički napad u brzom vlaku za Bruxelles i napad u Parizu s direktnom vezom s Belgijom, piše Deutsche Welle.
Belgija zanemarila veliki problem
Za politologa Asiema el Difraouia su problemi domaće prirode: "Belgijanci su zapostavili promatranje ove scene, zapostavili su mjere prevencije, zapravo su sve zapostavili", izjavio je Difraoui u razgovoru za Deutsche Welle. Kao glavni razlog za propuste on vidi unutrašnju podijeljenost u zemlji: "Belgijanci su jednostavno previše zabavljeni sami sobom. Valonci i Flamanci se godinama međusobno blokiraju i zbog toga nitko nema kapaciteta da se bavi unutarnjopolitičkim problemima u zemlji".
Glavni dobavljač za europske džihadiste
Da je potrebno žurno djelovanje najbolje pokazuje pogled na statistiku: prema navodima londonskog International Centre for the Study of Radicalisation and Political Violence (ICSR) je u razdoblju između kraja 2011. i kraja 2013. godine i do 11.000 islamističkih boraca otputovalo za Siriju i Irak. Od njih je gotovo svaki peti iz Zapadne Europe. S 296 boraca je Belgija u vrhu grupe zemalja iz koje potječu borci na ratištima u Siriji ili Iraku. Radi usporedbe: iz osam puta veće Njemačke je, prema procjenama, "samo" oko 240 boraca završilo u "svetom ratu". U usporedbi s brojem stanovnika je Belgija s 27 boraca na milijun stanovnika glavni dobavljač europskih džihadista.
Iz gradića u džihad
Gradić Verviers na istoku zemlje je prema navodima studije Sveučilišta u Liegeu postao simbol uspjeha islamističkih fanatika. Prilikom racije belgijske policije povodom sumnje u teroristički napad su početkom 2015. godine ubijena dvojica islamista nakon što su otvorili vatru na policiju. Stručnjaci ovog sveučilišta su istraživali integraciju i društvene odnose u Verviersu koji spada u najsiromašnije gradove u Belgiji. Od 53.000 stanovnika 15 posto ima migrantsko porijeklo. U gradu živi 117 nacija. Među njima je i druga po veličini čečenska zajednica u Belgiji koja slovi za neku vrstu jezgre islamskog fundamentalizma. Prema navodima jednog od bivših pripadnika islamističke scene je od 2011. godine između osam i deset osoba iz Verviersa otputovalo u Siriju kako bi se priključili tzv. Islamskoj državi.
Borba protiv fanatizma tek je simbolična politika
Organizacija "Sharia4Belgium", koja otvoreno regrutira borce za džihad, 2012. godine je i službeno zabranjena. U velikom sudskom procesu je vođa organizacije u jesen 2014. godine osuđen na 12 godina zatvora. Strategije su različite: nakon terorističkog upozorenja u siječnju je belgijska vlada najavila da će oštro djelovati. Prisluškivanje telefona je trebalo donijeti više sigurnosti. No sve te mjere, kao što pokazuje i najnoviji razvoj događaja, nisu polučile mnogo uspjeha, piše Deutsche Welle.
U Belgiji živi 400.000 muslimana. Među njima je vrlo mali broj onih koji su spremni na nasilje. Ipak, u odnosu prema ovoj grupi građana već godinama postoje neslaganja i sukobi. Strategije u borbi protiv fanatizma više djeluju kao simbolična politika; neki gradovi zabranili su nošenje burke i potpuno prekrivanje tijela.
Tko su teroristi koji su napali Pariz? Ovdje su neki od odgovora
