U jeku krize, kada se najavljuje rezanje proračuna na svim mogućim frontama, ukidanje radnih mjesta, zatvaranje tvrtki te povećanje poreza, Crkva u Hrvata može biti mirna jer njima se neće ništa oduzeti - baš suprotno, dobit će i više nego prošle godine.
Umjesto dosadašnjih 245, u proračunu za Crkvu
predviđeno je 250 milijuna kuna, a povećat će se i
naknada za oduzetu imovinu s 5,5 milijuna na 7,7 milijuna
kuna.
O cijeloj se situaciji oglasila i Vlada, koja je na svom
Twitter profilu objasnila zašto je tome tako.
"Ugovori s Vatikanom nisu svetinja, no međunarodni ugovori jesu",
aludirajući pritom na međunarodni sporazum sa Svetom Stolicom,
prema kojem Kaptol svake godine mora dobiti 245 milijuna kuna.
Na Crkvu se neće odnositi ni najave ministra Slavka Linića o budućim povećanjima poreza, budući da ona nije obavezna plaćati poreze kao ni, suprotno hrvatskim zakonima, opravdati Vladi gdje su otišli svi ti silni milijuni koje država svake godine tako olako podijeli.
Čudni su putevi proračunski, negdje se uspinju, drugdje idu dolje. Novac za gradnju osnovnih škola prepolovljen je s 44 na 22 milijuna, a za srednje škole jedva da je ostala trećina.
Planovi o jednosmjenskoj nastavi padaju kao još jedna žrtva recesije.
"Ne da će Hrvatska biti zemlja sa trosmjenskom nastavom barem deset godina, ako se nastavi ovim putem, nego jednosmjenska nastava više nije cilj za ovo nego za 22 stoljeće", smatra Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.
To da za Crkvu ima a za škole nema, nije jedini apsurd proračuna. Primjerice, za uvođenje OIB-a ukinuto je i ionako nedovoljnih 100 tisuća kuna, a Porezna upravo istovremeno kupuje umjetnine za 56 tisuća kuna.
