Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael
Zmajlović istaknuo je kako do 2018. Hrvatska treba
izgraditi sve centre za gospodarenje otpadom, uspostaviti sustav
i sanirati, odnosno zatvoriti sva odlagališta otpada.
"To nam je obveza, za to nam stoje na raspolaganju europska
sredstva, no za svaki ozbiljan infrastrukturni projekt treba tri
do četiri godine da se pusti u pogon", rekao je Zmajlović na
konferenciji o okolišu iz projekta
EUforija u Muzeju Mimara na kojoj su
analizirani problemi vezani uz zbrinjavanje otpada i zaštitu
okoliša (modeli, rokovi, cijena).
(Foto: PIXSELL)
Smatra da Hrvatska do 2018. može stići izgraditi sustav, no
vjerojatno će kasniti s međuredovima, ali će se, naglašava,
poduzeti sve kako bi se pokazalo da se po tom pitanju radi.
Podsjetio je da je prvi ispregovarani rok s Europskom unijom kraj
ove godine, do kada se treba smanjiti količina biootpada koja se
odlaže na odlagališta. Jedini način da se to napravi je da
Hrvatska ima izgrađena postrojenja za obradu biorazgradivog
otpada, a u ovom trenutku su to vrlo rijetke situacije, dodao je
i ustvrdio kako zbog toga taj rok Hrvatska sigurno neće moći
stići.
No, napominje, kroz sredstva Fonda za zaštitu okoliša
i energetsku učinkovitost koji će financirati
izgradnju takvih kapaciteta i nabavku opreme za izdvojeno
prikupljanje biorazgradivog otpada sigurno ćemo pokazati da do
2018. možemo ostvariti sve ciljeve.
Napomenuo je i da Hrvatska od 20 planiranih centara za
gospodarenje otpadom, ima samo tri koja su pred realizacijom -
Kaštijun, Marišćina i Bikarac, čiji početak se počeo financirati
iz pretpristupne pomoći.
"U gospodarenju otpadnom ambalažom Hrvatska je ostvarila određene
rezultate, ali uvijek treba postaviti i pitanje koliko to građani
plaćaju, odnosno je li to efikasno", naglasio je.
(Foto: PIXSELL)
Za pojedine vrste ambalaže postoji visoki stupanj odvojenog
prikupljanja i reciklaže, ali kada se gleda cijela slika,
ustvrdio je, vidi se da mnoge vrste otpadne ambalaže nisu u
sustavu reciklaže i odvojenog prikupljanja te završavaju na
odlagalištima. To nije prihvatljivo i taj je sustav nakaradan,
kazao je.
"Košta puno, organizacija putem Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost nije dobra i to ćemo promijeniti vrlo
hitno, samu organizaciju i način gospodarenja otpadnom
ambalažom", najavio je.
Pojasnio je da su sve vrijedne sirovine - aluminij, PET, papir i
staklo - ušle u sustav povratne naknade, a komunalna poduzeća
općina i gradova prisiljava se da izdvojeno prikupljaju sve
ostalo.
"A za to je cijena na tržištu ili nikakva ili vrlo loša. Zato ono
što ima određenu tržišnu vrijednost treba vratiti na razinu
komunalnih poduzeća", istaknuo je Zmajlović.
Podsjetio je da je do 2010. bio rok da komunalna poduzeća
obračunavaju uslugu sakupljanja komunalnog otpada prema količini,
odnosno volumenu, te da je vrlo mali broj građana uključen u
takav sustav. Zakonom je, dodao je, propisano i da iskoristive
komponente komunalnog otpada treba izdvojeno prikupljati, no to
poštuju samo rijetki.
