Slobodanu Đuroviću, osuđenom da je bio veza
atentatora na novinara Ivu Pukanića sa
Sretenom Jocićem, zvanim Joca
Amsterdam, koji je za ubojstvo navodno platio 1,5
milijuna eura, Vrhovni je sud smanjio kaznu s 25 na 23 godine
zatvora, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu koji je u
ovom slučaju 2010. donio prvostupanjsku presudu.
Đurović je jedini okrivljenik za Pukanićevo ubojstvo čiju je
žalbu Vrhovni sud djelomično uvažio i umanjio mu kaznu, dok su
presude ostalim pripadnicima kriminalne skupine ostale
nepromijenjene.
Organizatoru skupine Robertu Mataniću tako je
pravomoćna postala presuda od 35 godina zatvora, a neposrednom
izvršitelju Željku Milovanoviću 40-godišnja
zatvorska kazna zbog aktiviranja eksplozivne naprave koja je
ubila Pukanića i njegovog suradnika Niku
Franjića na parkiralištu tjednika
Nacional u središtu Zagreba 23.
listopada 2008.
Bojanu Guduriću, osuđenom da je Pukanića trebao
ubiti hicem iz snajperske puške ako eksploziv zataji, potvrđena
je kazna od 33 godine zatvora.
Luki Mataniću i Amiru
Mafalaniju 16-godišnje kazne pravomoćne su od prošlog
srpnja, kada je Vrhovni sud za ukupno 15 godina povisio
prvostupanjske kazne Đuroviću, Guduriću i
Robertu Mataniću.
Četvorica optuženika osuđenih na više od 20 godina zatvora
iskoristili su mogućnost još jedne žalbe o kojima je Vrhovi sud
odlučivao sredinom siječnja. Tada je djelomično prihvatio
Đurovićevu žalbu i smanjio mu kaznu zbog "poticanja na
udruživanje za počinjenje kaznenog djela", ali je nepromijenjenom
ostavio kaznu za poticanje na ubojstvo iz koristoljublja.
U konačnici Đurović je osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog
zatvora u trajanju od 23 godine, umjesto ranije kazne od 25
godina.
Njegovi branitelji nezadovoljni su pravomoćnom presudom jer
smatraju da je na Đurovićevu štetu počinjen niz propusta i
povreda zakona.
"Radi se o toliko grubim propustima koji postavljaju nove
standarde po kojima svatko može biti pravomoćno presuđen za bilo
koji zločin", kazao je Hini jedan od njegovih odvjetnika
Krešimir Vilajtović.
Osim na visinu kazni, Đurovićevi odvjetnici u djelomično
prihvaćenoj žalbi naveli su da je Vrhovni sud, donoseći
drugostupanjsku presudu, počinio bitne povrede odredaba Kaznenog
zakona i Zakona o kaznenom postupku te pogrešno i nepotpuno
utvrdio činjenično stanje.
Obrana ostalih optuženika pokušavala je pobiti i tvrdnje da je
rezervna opcija bila ubojstvo snajperskom puškom s kojom je
Gudurić vrebao s krova u blizini sjedišta tjednika Nacional. No
sve te tvrdnje odbijene su kao neosnovane.
Iako na prvom suđenju nije dokazano postojanje zločinačke
organizacije niti su otkriveni krajnji naručitelj i motiv zločina
koji je potresao Hrvatsku, USKOK se, zadovoljan višim kaznama
Vrhovnog suda, nije žalio na njihovu odluku, a na žalbu
Đurovićevih odvjetnika poslao je tek odgovor u kojem pobija
njihove argumente.
Za Pukanićevo ubojstvo paralelno se suđenje vodi i u Beogradu
gdje su na optuženičkoj klupi Sreten Jocić, Željko
Milovanović i Milenko Kuzmanović.
Vrhovni sud donio je pravomoćnu presudu četvorici optuženika za ubojstvo Ive Pukanića u listopadu 2008.