Dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju rezultati domaće poljoprivrede nisu sjajni, priznao je ministar Tihomir Jakovina.
Na konferenciji Snaga hrvatske hrane upozoreno je da je u poljoprivredi u posljednje dvije godine izgubljeno čak 9.000 radnih mjesta. Najgore je u mljekarstvu i stočarstvu. Hrvatska proizvodi puno manje mlijeka, kukuruza i pšenice od drugih država članica Unije.
Problem je i velik uvoz hrane koja bi se prema klimatskim uvjetima mogla proizvoditi u Hrvatskoj, ali se ipak uvozi.
Uspoređujući Hrvatsku i Mađarsku, hrvatska krava godišnje daje oko 4.500 litara miljeka, dok ona mađarska oko 7.000 litara miljeka. U Mađarskoj ima mnogo više muznih krava (255.000) nego u Hrvatskoj (159.000). Kao rezultat ove situacije jest viša otkupna cijena sirovog mlijeka u Hrvatskoj - 0.34 eura po litri. Otkupna cijela sirovog litre mlijeka u susjednoj Mađarskoj je 0,28 eura po litri. Osim toga, PDV je u Mađarskoj mnogo niži u ovom segmentu gospodarstva.
Iako Hrvatska ima ogromne poljoprivredne površine, proizvodimo tek 4,5 tona pšenice po hektaru, dok Belgija, koja je površinom mnogo manja,, čak 9 tona po hektaru. Kada je riječ o kokuruzu, Hrvatska proizvodi pet tona po hektara, a Austrija, koja ima mnogo nepovoljnije klimatske uvjete, proizvodi 11 tona po hektru. Osim toga, Hrvatska uvozi mnogo voća i povrća koje bi mogla proizvoditi za vlastite potrebe, ali i za potrebe izvoza!
Više doznajte u videu!
