Jutros oko 7:20 sati na autocesti A1 Zagreb-Karlovac, na 19. kilometru u smjeru Karlovca, iza odmorišta Desinec, dogodila se prometna nesreća u kojoj se tegljač zabio u kombi na zaustavnoj traci, pri čemu su četiri osobe poginule, a pet ih je teško ozlijeđeno. Željko Marušić piše za Autoportal da to ukazuje na velike probleme našeg gospodarskog prometa, koji su eskalirali u korona krizi.
"Rani jutarnji sati, otežana vidljivost, zahuktali 35-tonski tegljač, tempomat postavljen na 88 km/h. Za volanom umoran, pospan vozač, možda i pod utjecajem drugih distrakcija (zdravstveni problemi, utjecaj nedozvoljenih supstanci, korištenje mobitela). Bum!", to je uzrok na koji ukazuje prometna logika na hrvatskim cestama i stanje u hrvatskom društvu, piše Marušić.
Dodaje da je najveći problem hrvatskog gospodarskog prometa, kojeg generiraju i vozači iz ostalih europskih zemalja, posebice iz središnjeg i istočnog dijela, je težak umor vozača, posljedica rada službenog posla i paralelno jednog ili više neslužbeno (na crno).
Problem rada na crno
I dok je moguće maksimalno vrijeme vožnje, pauze i sl. kontrolirati zapisima u tempomatu, Marušić smatra da je problem u onome što se ne može kontrolirati, a to je rad “u fušu”. Javna je tajna da mnogi vozači autobusa iz Češke, Slovačke, Poljske itd. ranim jutarnjim satima ljeti u Hrvatsku dolaze "mrtvi umorni", jer pored službenog posla tijekom vikenda, u prethodnim danima tjedna, kad bi se trebali odmarati, intenzivno rade “na crno”.
Vozači tegljača iz susjednih i istočnih zemalja preko tjedna, uz redovni posao, svako rano jutro razvoze kruh i ostalu robu za trgovine, a onda teško izmoreni krenu na vikend turu tegljačem u inozemstvo. Sve je eskaliralo u korona-krizi, pogotovo zemljama bez poslovne i financijske discipline. Povećala se potreba za svim vrstama dostavnih i kurirskih službi. Profesionalni vozači su vrlo traženi, a mnogi u tome vide mogućnost dodatne zarade.
Opasnost umora
"Premda su ovo samo logične pretpostavke poveznica s uzrocima jutrošnje tragedije, trebamo se suočiti sa sve opasnijim problemom umora za volanom gospodarskih vozila, izazvanih kršenjem poslovnih i financijskih normi, posebice u sinergiji s korištenjem mobitela u vožnji. Istraga o stvarnim uzrocima ove velike prometne tragedije stoga bi trebala krenuti od elektroničke forenzike korištenja mobitela, detaljne analize fizičkih i elektroničkih zapisa tahografa, te medicinskog vještačenja stanja vozača.
Koliko je umor opasan u prometu, često smo ukazivali. Ako alkoholiziranost, koja je izravno i neizravno uzrok mnogih tragičnih nesreća, uzmemo kao referentni negativni čimbenik, nepropisno korištenje mobitela u vožnji (nažalost, uvelike i propisano) opasnije je, jer vozač povremeno potpuno gubi nadzor nad prometnom situacijom. A umor, pospanost najopasniji su za prometnu sigurnost, dakle opasniji i pogibeljniji od korištenja mobitela i alkoholiziranosti", upozorava Marušić.
Prethodno ukazuje da, kaže Marušić, možda neće biti moguće provesti cjelovitu analizu ove prometne tragedije, jer su bitni negativni utjecajni čimbenici vjerojatno nezabilježeni. U konkretnim okolnostima nije se lako boriti s problemom teškog umora za volanom gospodarskih vozila, najvažnije je suzbiti sivu ekonomiju u toj branši. Marušić smatra da realno to nije moguće bez dugoročnih i korjenitih promjena u društvu.
Tri mjere
Marušić kao moguće i nužne predlaže sljedeće mjere:
1. Uvesti elektronički nacionalni registar svih vozača u gospodarskom prometu, napraviti učinkovitu elektroničku platformu pod nadzorom ministarstava prometa, financija i unutarnjih poslova, te obvezu registracije vozača za svaki vid gospodarskog prometa.
2. Pojačati kontrole vozača gospodarskih vozila u prometu, njihovog radnog statusa, koji rade u dostavnim, kurirskim službama te vozača svih kombi vozila u gospodarskom prometu.
3. Zabraniti korištenje tempomata za podešavanje brzine vožnje, od 22 do 8 sati.
