Vasiljković je u travnju podnio žalbu na sjednici optužnoga vijeća splitskoga Županijskog suda, zbog čega je bilo odgođeno odlučivanje o optužnici protiv njega.
Tražio je i da se policijske službene zabilješke izdvoje iz spisa, o čemu je odlučivao Vrhovni sud. Prije toga sjednica Optužnoga vijeća odgođena je jer je Vasiljkovićeva obrana zatražila da se suđenje radi lakšeg dolaska svjedoka iz Gline premjesti u Rijeku ili Zagreb, no Vrhovni sud taj je prijedlog odbio.
Odbijena jamčevina
Splitski Županijski sud Vasiljkoviću je početkom godine produljio istražni zatvor odbivši prijedlog za jamčevinu od pet milijuna kuna.
Istražni zatvor mu je produljen zbog opasnosti od bijega te osobito teških okolnosti u kojima je počinjeno kazneno djelo. Protiv njega je istoga dana podignuta i optužnica kojom ga se tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila.
Optužen je da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, to jest zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.
Zlostavljao i ubijao
Na teret mu se stavlja da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi i u veljači 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije.
Tereti ga se i da je u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju i prigradsko naselje Jukinac te sela Gornji i Donji Viduševac radi njihova zauzimanja. Stanovništvo je natjerano na bijeg, a kuće su u napadu uništene, oštećene i opljačkane. Mnogi su civili ubijeni i ranjeni, a među ubijenima je i jedan strani novinar.
Nakon što se desetak godina skrivao u Australiji pod drugim imenom, Vasiljković je početkom srpnja 2015. izručen Hrvatskoj.
