I onda umjesto čuvanja djece u superluksuznoj četvrti za plaću od tri tisuće eura mjesečno, djevojke i žene iz Hrvatske, Bosne, Srbije, Makedonije... završe u predgrađu velikog njemačkog grada, zatvorene u šupama, bez dokumenata, mobitela... Neke sretnije nisu postale seksualno roblje, "samo" ih se prisiljavalo na teške fizičke poslove.
Plaće, naravno, nije bilo. Šutnja im je jamčila, tako su tvrdili otmičari, da ih neće ubiti, niti im smaknuti obitelj. Rijetke su uspiju izvući.
Slično se nedavno dogodilo i 37-godišnjoj Zadranki kojoj je obećano zaposlenje, a onda ju je poslodavac zatočio u stan i seksualno iskorištavao. Procjena je da 880 tisuća ljudi samo u EU živi u modernom ropstvu.
Hrvatska postala destinacija
Sve je više slučajeva da i naše građane otimaju i prodaju ili ih drže kao roblje. Hrvatska nije više samo tranzitna zona, postali smo i destinacija u kojoj se otimaju ljudi, piše Slobodna Dalmacija.
Ljudima se trguje, navodi naš MUP, radi prisilne prostitucije, pornografije, seksualnog turizma, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog posvajanja djece, sklapanja lažnog i prisilnog braka, trgovanja ljudskim organima...
Muškarci su najčešće žrtve prisilnog rada, žene prostitucije, a djecu se sili na prosjačenje i prodaje ih se obiteljima bez djece. Ponekad potencijalne žrtve nikad i ne stignu na mjesto odredišta, nego ih se na putu, u fazi transporta, često preprodaje novim trgovcima. Najčešća mjesta eksploatacije jesu ulice, noćni klubovi, diskoteke, restorani, tvornice, privatni posjedi, obiteljske kuće, stanovi, domaćinstva...
Eksploatacija muškaraca na seoskim imanjima
Trgovanje ljudima zahvaćalo je u proteklom razdoblju Republiku Hrvatsku samo kao tranzitnu zemlju, no tijekom 2011. godine, upozoravaju u MUP-u, uočena je promjena tog trenda, te se Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao zemlja porijekla te krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima.
Tijekom 2008. i 2009. godine evidentirano je povećanje broja radne eksploatacije mlađih muškaraca, koji su bili eksploatirani na seoskim imanjima, tvrde u MUP-u. Identificirane žrtve u Hrvatskoj uglavnom su državljani Srbije, BiH, Ukrajine, Rumunjske, Moldavije i Albanije, ali u znatnoj mjeri i državljani Hrvatske.
