POZADINA TRAGEDIJE NA A1 / Stručnjak za sigurnost detektirao problem i dao savjet hrvatskoj policiji: 'To je naša realnost!'

Image
Foto: RTL

Treba ojačati kontrolu na granicama, pogotovo na prostoru između Bihaća i Karlovca gdje je izuzetno teško prohodan teritorij

6.1.2024.
17:24
RTL
VOYO logo

U stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu rano ujutro na autocesti A1 kod Netretića poginulo je troje ljudi, a 12 ih je ozlijeđeno. Kako je Danas.hr doznao, vozač terenca mađarskih tablica, koji je skrivio nesreću, je Moldavac, a prevozio je migrante.

On se zabio u Alfa Romeo riječkih tablica u kojem je poginuo bračni par. Sin (16) koji je spavao na stražnjem sjedalu, lakše je ozlijeđen, ali je u šoku. Iz terenca je poginuo jedan putnik, nepoznatog identiteta. Vjerojatno su u terencu bila dva krijumčara i 10-ak migranata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
INTERVENIRALO 7 TIMOVA /

Stravična prometna nesreća na A1! Poginule tri osobe, ozlijeđeno njih 12

Image
INTERVENIRALO 7 TIMOVA /

Stravična prometna nesreća na A1! Poginule tri osobe, ozlijeđeno njih 12

Moldavac je u karlovačkoj bolnici,a ispred njegovih vratiju stoje policajci.

Mađari naglašavaju da nemaju veze s nesrećom

Mađarsko ministarstvo unutarnjih poslova reklo je da hrvatske vlasti nisu tražile suradnju za rasvjetljavanje incidenta. Naglasili su da među unesrećenima nije bilo mađarskih državljana, piše 24sata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo prošle godine hrvatska policija uhitila je 1700 krijumčara migranata, čak 80 posto više nego godinu prije. MUP raspolaže podacima koji govore da je u Hrvatskoj uhićena trećina ukupnog broja krijumčara uhićenih u EU. Najviše migranata dolazi iz Afganistana, zatim Turske i Rusije. Imamo 40 posto više ulazaka u zemlju nego godine prije. Krijumčari naplaćuju ulazak u našu zemlju 5000 eura. U Sisačko moslavačkoj županiji su u tri dana uhitili šest krijumčara, a u Karlovačkoj su u petak uhitili sedmero. Neki prevoze migrante u automobilima registriranim na druge zemlje članice EU kako bi prevarili patrole na granici.

"Problem je u tome što će organizirani kriminal uvijek biti korak ispred struktura koje bi trebale rješavati probleme, to je naša realnost. Bojim se da kriminal uvijek nađe rupe u zakonu uz pomoću kojih si olakšaju posao. Činjenica je da se u krijumčarenju migranata vrti ogroman novac i to će se nastaviti", rekao je stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne zadržavaju se u Hrvatskoj

Prema policijskoj statistici 98 posto onih koji zatraže azil u Hrvatskoj ili pokažu namjeru za tim, napuste državu unutar 24 do 48 sati. Krijumčari dobro zarađuju, a migranti na kraju ostanu bez novca pa hodaju kroz šume. Neki nikad ni ne dožive prihvatilište ili novi život.

"Krijumčare treba strože kažnjavati, to je u razini dilera drogom, još gore, u razini dilera ljudskim organima, to treba maksimalno kažnjavati. Zarađuju na tuđoj nesreći", rekao je Ogorec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od travnja kreću nove mjere na razini EU. Dogovoren je pojednostavljen, ubrzan i stroži postupak obrađivanja zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU-a, a provodit će se i dubinske provjere. Proširit će se baza podataka Eurodac koja sadrži otiske prstiju nezakonitih migranata i tražitelja azila registriranih u državama članicama EU-a i pridruženim zemljama. Prema novoj uredbi prikupljat će se više podataka pa i prikaz lica. Međutim, to obvezuje samo zemlje EU i pridružene članice.

Treba pojačati kontrolu između Bihaća i Karlovca

Ogorec smatra da hrvatska policija dobro odrađuje svoj posao. Ali, treba ojačati kontrolu pogotovo na prostoru između Bihaća i Karlovca gdje je izuzetno teško prohodan teritorij.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je optužena da policija provodi pushback, odnosno da nasilnim metodama sprječavaju migrante da prijeđu granicu i ostavljaju ih u zemlji iz koje su probali ući.

Vijeće Europe je pozvalo Hrvatsku da spriječe takvu praksu, a predlažu i da zemlje u svoje nacionalne zakone ugrade načelo zabrane pushbackova, niz mjera za zaštitu žrtava, kazneno gonjenje odgovornih za nasilna protjerivanja i jačanje međunarodne suradnje. Ta rezolucija je prihvaćena 2022. godine, a troje hrvatskih zastupnika nije glasalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo