Ministarstvo pravosuđa pod krinkom zaštite prava privatnosti optuženika onemogućilo je hrvatskoj javnosti da zna kome se, kada i zbog čega sudi.
"Dan otvorenih vrata. Digitalizacija pravosuđa. Brže, bolje, učinkovitije pravosuđe". Pisalo je to na plakatima koji su nedavno bili polijepljeni po ulaznim vratima hrvatskih sudova. Kao poziv građanima da dođu i vide kako pravosuđe radi. A kako doista radi, može se vidjeti po tome što su odlukom Ministarstva pravosuđa, koju su prigrlili manje više svi županijski sudovi, sudski ročišnici, odnosno popisi sudskih rasprava, postali anonimni, upozorava Večernji list.
Odnosno, imena optuženika svedena su na inicijale jer se tako navodno štite njihovi osobni podaci, a da apsurd bude veći, ponegdje, kao što je to slučaj na zagrebačkom Županijskom sudu, anonimizirana su i imena sudaca jer je tako odlučio predsjednik tog suda Ivan Turudić, ističe Večernji list.
Zašto je Turudić tako odlučio te na temelju koje odredbe, uredbe ili zakona, poprilično je nejasno. On se poziva na Vrhovni sud koji je anonimizirao popis javnih sjednica još prije nekoliko godina. Inače, Vrhovni sud to je napravio temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka koji nije nije na snazi, od kada je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
U hrvatskom zakonu o provedbi GDPR-a eksplicitno piše da se on na sudove i sudske postupke ne odnosi pa se ne bi trebao odnositi ni na popis sudskih rasprava koje su inače javne, a javnost sudskih rasprava, osim brojnim zakonima, zagarantirana je i Ustavom.
