To je istaknuto na okruglom stolu pod nazivom "Suicidalno ponašanje u djece i mladih: dati pažnju, shvatiti ozbiljno, spasiti život" kojim je u četvrtak obilježen i Svjetski dan prevencije suicida - 10. rujna.
Ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu Vlatka Boričević-Maršanić upozorila je da je u svijetu suicid djece do prije nekoliko godina bio treći uzrok smrti, a danas je drugi. U Hrvatskoj je od 2000., kada je stopa bila i veća od 10 posto, postojala tendencija njezina smanjenja, međutim u zadnje dvije godine ona je porasla, pa je 2013. na 100 tisuća stanovnika ona bila 6,5, a po najnovijim podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prošle je godine bila 8,2 posto.
Suicid je lani počinilo 21 dijete, što znači da smo izgubili cijeli jedan razred, zbog čega treba aktivno djelovati i pojačati prevenciju, rekla dr. Boričević-Maršanić.
Jedno je dijete bilo u dobnoj skupini od 10 do 14 godina, a svi ostali u skupini od 14 do 19 godina. U Hrvatskoj nema slučajeva suicida djece mlađe od 10 godina.
Dodala je da se iz statističkih podataka ne može znati koje je dijete koje je počinilo suicid bilo u tretmanu, međutim ono što upućuje na te brojke jest podatak da se u zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež, koja se bavi s liječenjem pokušaja suicida, na godinu liječi od 150 do 160 djece, što znači da se mnogima pomogne.
I po hrvatskim i svjetskim podatcima, 90 posto djece koja počine suicid pokazuju da su imali neki psihički poremećaj, koji traje neko vrijeme, a njih dvije trećine godinu dana prije daju izjave o suicidu.
Djeca suicid najavljuju
Oni suicid najavljuju, a mi ih ne čujemo, roditelji su nažalost zadnji koji to saznaju, upozorila je Boričević-Maršanić ističići kako je iznimno važno da se svi, nastavnici, liječnici i roditelji uključe u prevenciju i što prije prepoznaju uzroke i stanja koja dijete mogu navesti na pomisao o suicidu, a na kraju i na sam taj čin.
Djeca koja se ubiju najčešće su nižeg socijalnog statusa i iz disfunkcionalnih obitelji, a najčeći uzrok suicida je depresija. Najčešći pak oblik suicida je vješanje, dok je u ratnim i poslijeratnim godinama to bilo samoubojstvo vatrenim oružjem, rekla je Boričević-Maršanić. Na trećem je mjestu trovanje medikamentima, zatim alkohol, skakanje s visine itd.
Djevojčice češće razmišljaju, dječaci ga češće počine
Docent Tomislav Franić iz Klinike za psihijatriju splitskoga KBC-a u svojem je istraživanju o psihosocijalnim odrednicama samoubilačkih promišljanja u ranoj adoleseciji utvrdio da djevojčice više razmišljaju o suicidu, ali je više dječaka koji ga počine.
Na uzorku od 800 12-godišnjaka iz Splita, Solina i Kaštela došli smo do podataka da o suicidu puno češće razmišljaju dječaci čiji su očevi bili u Domovinskom ratu, dječaci čije su majke nižega obrazovnog statusa, a u djevojčice je veće promišljanje o suicidu povezano s nižim obrazovanjem oca. Zajedničko im je da na takva promišljanja utječe i imovinsko stanje obitelji.
Više o suicidu razmišljaju djeca koja ne idu na vjerska događanja, rekao je Franić, dodajući da su u porastu i promišljanja i pokušaji suicida zbog čega se cijelo društvo treba zamisliti.
U Hrvatskoj na godinu suicid počini oko 700 osoba
U povodu Svjetskog dana prevencije suicida, na hitnu izradu nacionalne strategije za borbu protiv samoubojstava pozvala je u četvrtak Udruga Životna linija, jedina koja u Hrvatskoj od lani, preko besplatnog SOS telefona svakodnevno pruža pomoć suicidalnim i depresivnim osobama.
Poziv na telefon 0800 123 123 je potpuno anoniman.
Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se na godinu ubije oko 700 osoba.
