Na tešku prometnu nesreću, koja se dogodila u noći sa subote na nedjelju na državnoj cesti između Blata i Vele Luke na Korčuli, a u kojoj su poginula trojica mladića. osvrnuo se prometni stručnjak Željko Marušić. On je u komentaru na Autoportalu napisao da ta nesreća zorno pokazuje zašto je Hrvatska po cestovnoj sigurnosti na samom dnu Europske unije. Prenosimo njegov komentar.
Imamo dvaput veću stopu poginulih nego Njemačka
''S 291 poginulim na cestama u 2021. Hrvatska je dosegla godišnju stopu smrtnosti na cestama od 75 na milijun stanovnika. Da za loše stanje sigurnosti cestovnog prometa uzrok nije (samo) pandemija Covid-19 i pokazuje podatak da dok Hrvatska u 2021. ima 22,8 posto više poginulih u cestovnom prometu nego u 2020., Njemačka bilježi 20-ak posto manje (!) i povijesno najmanje poginulih na cestama. Koliko je naše stanje loše, pokazuje usporedba crnih brojki. U Njemačkoj, koja ima 83 milijuna stanovnika, na cestama je tijekom 2021. poginulo oko 2500 osoba. Po tom je razmjeru, u Hrvatskoj, s 3,9 milijuna stanovnika trebalo biti 117 poginulih, a bilo ih je 291, A bilo ih je dva i pol puta (!) više. Jest, Hrvatska ima znatno veći udio tranzitnog i turističkog prometa, ali istodobno prosječni vozač na njemačkim cestama godišnje prijeđe oko 40 posto više kilometara. Treba li zorniji podatak da stanje u sustavu sigurnosti cestovnog prometa treba mijenjati iz temelja. Hrvatska ima oko 60 posto veću smrtnost na cestama od prosjeka EU'', piše Marušić.
Vozio uz vozačku potvrdu, dozvolu još nije izvadio
Nadalje, napominje kako je tragedija na Korčuli pokazala da se, umjesto na širok raspon neučinkovitih mjera, treba fokusirati na ključnu: povećanje izvjesnosti kažnjavanja za opasne prometne prekršaje. Posebice su, smatra on, opasne prometnice koje lokalno stanovništvo dobro poznaje.
''Krajnje neodgovorni mladići iz Smokvice na Korčuli dobro su znali kako je vjerojatnost da će ih iza ponoći, na državnoj cesti od Blata prema Veloj Luci, u jurnjavi nesigurnim Volkswagen Golfom 3 zaustaviti policija te kazniti zbog prebrze vožnje (čl. 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), neprilagođene vožnje (čl. 51), nevezivanje sigurnosnog pojasa (čl. 163), a možda i alkoholiziranosti… slična riziku da će ih u vožnji pogoditi meteorit. Dakle, praktički, nikakav. Ova je nesreća i pokazala i koliko je bilo štetno ukidanje odredbe o mladim vozačima te bi je trebalo, u dorađenoj formi vratiti. Volkswagen Golf III, automobil iz “sigurnosno -pretpovijesnog razdoblja”, vozio je 19-godišnjak, koji je vozački ispit položio 16. rujna 2021. i još čak nije izvadio vozačku dozvolu (vozio je uz potvrdu)! Uh…''
'Zašto zimske gume u Dalmaciji ne trebaju?'
Marušić smatra da je ova nesreća aktualizirala i prijedlog koji iznosi već godinama: da od 15. studenoga do 15. travnja treba uvesti obvezu korištenja zimskih guma za sve hrvatske ceste!
''Definicija da se zimskom opremom smatraju zimske gume i, alternativno, ljetne gume s dubinom profila minimalno 4 milimetra, uz uvjet da su lanci u prtljažniku, apsurdna je, krajnje neodgovorna i opasna. To govorimo i pišemo godinama, no, kad se malo bolje analizira, to je i najveći tehnički apsurd u povijesti cestovnog prometa uopće. Zimske gume u Dalmaciji ne trebaju? Ljetne gube sigurnosna svojstva prianjanja već ispod +7 Celzijevih stupnjeva, a dalmatinski je asfalt skliskiji je nego na kontinentalnim prometnicama (poznat problem zbog korištenja vapnenjačkog agregata u asfaltnoj smjesi). Svaka zimska noć, s vlagom na cesti stvara opasno stanje. Sjetimo se pogibije poznatog hvarskog ugostitelja Frane Žuvele, hladnog praskozorja 8. siječnja 2017., na skliskoj cesti kod Starog Grada na Hvaru. Ova je nesreća dodatan krunski dokaz kako trebamo uvesti obvezu korištenja zimskih guma zimi. Automobil ima desetak tisuća dijelova, a samo se gumama, ukupnom površinom papira A4 (četiri ljudska dlana) dodiruje podloge. Tehnička znanost i autoindustrija nude rješenje a mi ga ne koristimo'', piše prometni stručnjak Marušić.
Četiri mjere na koje bi se trebalo fokusirati
On tvrdi da bi stanje, ako bi uveli samo obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja, bilo bolje nego sada. Također je, potaknut strašnom nesrećom na Korčuli, napisao na koje mjere se treba fokusirati.
- Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te provesti katarzu pravosudnog sustava, u cilju bitnog povećanja njegove pravednosti i učinkovitosti. Treba uvesti posebne mjere za lokalne sredine, posebice otočne (redovita premještanja djelatnika policije iz kontinentalnih u otočne sredine i obrnuto);
- Vratiti odredbu “mladog vozače” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) i uvesti izdavanje samo “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole;
- Propisati obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja za sve hrvatske ceste, uz mjere subvencioniranja (primjerice povrat PDV-a na jedan komplet guma svake dvije godine, iz PDV-a plaćenog na račun za servisiranje – bila bi to dvostruko korisna mjera);
- Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, poput Volkswagen Gola 3 (1991. – 1997.), u kakvom su poginuli korčulanski mladići, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni osiguravateljski malus.
