Na Općinskom sudu u Puli 47-godišnji Viškovljanin Bratislav Marković kažnjen je jedinstvenom djelomično uvjetnom osudom na godinu i dva mjeseca zatvora. Spomenuti Bratislav Marković je krađom identiteta i računalnom prijevarom prije nekoliko godina stvorio probleme brojnim građanima, piše Novi list.
Naime, Bratislav Marković je 2013. i 2014. godine krađom identiteta sklapao pretplatničke ugovore s Hrvatskim telekomom, VIP-om i Tele 2 na 24 mjeseca i preuzimao mobitele koje je onda prodavao putem oglasnika.
Za kolike je iznose oštetio građane kojima je ukrao identitet ostat će najvjerojatnije zauvijek nepoznato no iz presude je vidljivo da su teleoperateri od tih ljudi željeli naplatiti gotovo 750.000 kuna. Između nekoliko desetaka oštećenih su ljudi raznih profesija, pa i političari, profesori i poduzetnici.
VEZANE VIJESTI:
- Pazite se! Haraju internetske prijevare: 45-godišnjak ostao bez 25.000 kuna tijekom kupovine
- Putem lažnih OIB-ova: Uskok optužio petoricu Rumunja za pranje novca
Prema presudi pulskog Općinskog suda u Marković će u zatvoru provesti šest mjeseci, dok će preostalih osam biti na slobodi ako u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od šest mjeseci uplati 3.000 kuna nekoj od humanitarnih, javnih ili karitativnih ustanova.
Do osobnih podataka, imena i prezimena, osobnih identifikacijskih brojeva, jedinstvenih matičnih brojeva i brojeva osobnih iskaznica velikog broja osoba Bratislav Marković je dolazio preuzimajući ih s interneta, odnosno sa stranica izbornih lista raznih izbornih jedinica.
Potom je na računalu izrađivao lažne osobne iskaznice, printao njihovu kopiju pa na internetskim stranicama telefonskih operatera kreirao fiktivne e-mail adrese.
Temeljem tih adresa je u ime oštećenih osoba putem webshopa sklapao pretplatničke ugovore na 24 mjeseca, odabirao razne, mahom najskuplje tarifne modele i kupovao mobitele koje bi mu, na adresama koje bi naveo u ugovorima, isporučile razne dostavne službe.
Mobitele je Marković prodavao putem oglasnika, a računi su stizali fiktivnim korisnicima, odnosno stvarnim ljudima čijim se podacima neovlašteno koristio, piše Novi list.
