izvješće hlk-a /

Nalaz o smrti malog Gabrijela: 'Dvije zaposlenice Hitne su pogriješile, ali i pedijatrica Kaleb'

Image
Foto: Ivo Cagalj/Pixsell/umrli.com

Otac je htio s djetetom na Hitnu, no oni su ga opet poslali pedijatru

11.1.2019.
20:11
Ivo Cagalj/Pixsell/umrli.com
VOYO logo

Hrvatska liječnička komora (HLK) zatražila je u petak službeno tumačenje i mišljenje Državnog odvjetništva i Ministarstva zdravstva o dopustivosti objave mišljenja izvanrednog stručnog nadzora nad zdravstvenim zbrinjavanjem dječaka iz Metkovića koji je umro od sepse.

Iako stručna mišljenja HLK-a koja sadrže osobne podatke pojedinaca i detaljne informacije o bolesti i postupcima liječenja pacijenta ne bi smjelo objavljivati, u medije su već plasirani dijelovi stručnog mišljenja pri čemu je veliki dio tih podataka netočan ili nepotpun, što nanosi štetu obitelji preminulog djeteta i svim uključenim liječnicima, priopćio je HKL.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U izvješću HLK-a, tvrdi Jutarnji prema pouzdanim izvorima, stoji da je ključno bilo postupanje u zadnjih pet dana njegova života u kojima su tri liječnice učinile stručni propust. Nadzorom je utvrđeno da su dječaka pregledali svi liječnici kod kojih je dolazio, odnosno da nije točno da pregleda nije bilo. 

Sumamed jedan od razloga što je bolest brzo napredovala

Prema dječakovom nalazu, teška bolest počela je u petak, 7. prosinca kad je u pratnji majke došao svojoj pedijatrici - poslušala mu je pluća, no nije imao povišenu temperaturu i bio je "dobrog općeg stanja". Utvrđeno je jedino da mu je grlo malo crveno i da mu je izdisaj malo produžen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom na to da je dječak ranije imao bronhitis, liječnica je rekla majci da ga za svaki slučaj dovedu opet u subotu da ga "posluša" i propisala mu Sumamed za slučaj da mu se povisi temperatura i stanje pogorša.

Kako otkriva Jutarnji, dječak je dobio Sumamed jer je alergičan na penicilin, no kako se kasnije pokazalo, Sumamed je bio jedan od razloga što je bolest brzo napredovala. Lijek, naime, kod njega uopće nije djelovao iako se to događa kod manje od 10 posto pacijenata.

Dječak nije došao u subotu liječniku nego u nedjelju na Hitnu zato što je imao visoku temperaturu, imao mučninu i povraćao. U izvješću HLK stoji da je liječnica sve odradila prema pravilima struke. Zaključeno je da nema gnojnu anginu. 

Dječak je i dalje prema liječničkim nalazima bio “dobrog općeg stanja”. Liječnica je roditeljima rekla da nastave s terapijom Sumamedom “uz obilnu hidraciju”, a dječak je dodatno dobivao i rehidromix, kako ne bi dehidrirao. Napomenula je da pogorša li se situacija opet dođu na Hitnu ili u ponedjeljak kod pedijatra. Za tu liječnicu HLK nije utvrdio stručni propust, piše Jutarnji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglo pogoršanje

S nedjelje na ponedjeljak situacija se pogoršala. Oko dva ujutro otac je s dječakom došao na Hitnu jer ga je zaboljelo u desnom prsištu uslijed čega se i probudio. U smjeni je bila druga liječnica koja mu je poslušala pluća, pregledala grlo i zasićenost kisikom, a kako je dječak rekao da ga više ništa ne boli, liječnica je oca uputila da ode u ponedjeljak pedijatru na pregled.

Prema HLK-u, liječnica je učinila "stručni propust jer nije učinila cjeloviti klinički pregled, a to znači da mu nije izmjerila primjerice krvni tlak, puls..." Nadalje, drže i da je veću pažnju trebala posvetiti boli u prsima na koju se dijete požalilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključno, i tada nije bilo nedvojbenih simptoma upale pluća jer je zasićenost kisikom bila 97 posto što znači da je dijete normalno disalo, a kulminacija se događala u ponedjeljak ujutro kad je otac s dječakom "šetao od vrata do vrata".

Medicinska sestra, prema svemu sudeći, nije prepoznala težinu situacije. Otac je htio s djetetom na Hitnu, no oni su ga opet poslali pedijatru. Na koncu dijete dolazi dr. Kseniji Kaleb koja je savjesno i prema pravilima struke obavila pregled te s ocem odvela dječaka na Hitnu.

No unatoč točnoj dijagnozi da dijete hitno mora u bolnicu, povjerenstvo drži da je po pravilima struke trebala "neodgodivo početi liječenje vitalno ugroženog djeteta, a to znači da mu je trebala dati kisik, krenuti s liječenjem drugim antibiotikom te otvoriti venski put za infuziju", piše Jutarnji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo