Svjedočenjem dvojice menadžera mađarske naftne kompanije Zalana Bacsa i Abela Galacza na zagrebačkom Županijskom sudu u petak je nastavljeno objedinjeno suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu za afere Hypo i INA-MOL.
Bacs je bio MOL-ov predstavnik u Upravi INA-e od početka 2007. do srpnja 2010., a Galacz član Nadzornog odbora INA-e od sredine 2009. do sredine travnja ove godine.
Bacs je do prosinca 2009. radio kao izvršni direktor u INA-i. Svjedočio je da su do lipnja 2009. članovi uprave imali dvostruku funkciju, zbog čega su sjednice u tom vrijeme bile dugačke. Kako je pojasnio, jedna osoba je tada donosila odluke i provodila ih, zbog čega su svi u upravi bili preopterećeni. Nakon toga razdvojilo se donošenje odluka i provedba.
S obzirom da je Bacs od 2007. do 2009. bio i financijski direktor, svjedočio je o financijskoj situaciji u INA-i.
Kritična 2008.
"INA je 2007. bila stabilna i likvidna tvrtka, iako su i u to vrijeme postojale poslovne grane koje su donosile gubitke, konkretno plinski biznis. Koliko se sjećam, plinski biznis godišnje je proizvodio 450 milijuna kuna gubitka. Ti su gubici značajno porasli 2008. godine. Utrostručili su se, a utjecaj je pojačalo znatno smanjenje cijena nafte. S obzirom da je rezultate INA tada uglavnom donosila domaća proizvodnja, to je znatno utjecalo na dobit", kazao je Bacs.
Kako se u to vrijeme veliki novac ulagao u rafinerije na Jadranu, u Siriji, u jesen 2008. godine INA se je bila našla u problemu i bilo je neizvjesno hoće li uspjeti ispoštovati zahtjeve kredita od milijardu dolara zbog čega je postojala opasnost da će kredit morati biti vraćen odjednom.
"Situacija je bila kritična", kazao je Mađar.
Na pitanje je li postojala opasnost da kompanija završi u stečaju, Bacs je odgovorio potvrdno. Da je došlo do stečaja, kazao je da se vrijednost INA-e ne bi prepolovila, već bi se svela na "komadić".
Na pitanje tužiteljice Vanje Marušić je li poslovanje INA-e u prvih devet mjeseci 2008. bilo pozitivno, Bacs je kazao da se ne može sjetiti.
Tužiteljica je pitala je li gubitak iz 2008. posljedica velikog pada cijena nafte. Bacs je odgovorio da taj pad nije rezultirao gubicima kompanije, već se odrazio na smanjenje dobiti. Više puta je ponovio da je gubitke stvarao plinski biznis.
MOL-ov menadžer je pojasnio koje su bile INA-ine mjere osiguranja rizika od pada cijene nafte: "Postoji više pristupa - poslovi s pokrićem, ali postoji i pristup koji kaže da kod integrirane naftne kompanije gdje se obavlja eksploatacija, prerada i prodaja u određenim segmentima može pristupiti i korist padom cijene, a u određenima gubitak". Na to je reagirao sudac Ivan Turudić kazavši da je to, koliko je razumio, kao u staroj poslovici.
"Na mostu dobio, a na ćupriji izgubio", bio je slikovit Turudić.
Odluke nije dostavljao MOL-u
Govoreći o novom sistemu upravljanja koji je korišten nakon izmjena međudioničarskog ugovora 2009. godine, Bacs je kazao kako su izvršni direktori i članovi uprave imali i zajedničke sjednice, ali da su u načelu odvojeno radili.
Na pitanje je li mu kao izvršnom direktoru bilo poznato da je prema LODU propisano da se odluke dostavljaju na prethodno usuglašavanje MOL-u, Bacs je odgovorio kako on svoje odluke sigurno nije dostavljao. Tvrdi da nije imao saznanja da se tako nešto događalo, a što je suprotno navodima hrvatskih članova uprave.
Prema ujedinjenoj optužnici, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader od direktora MOL-a Zsolta Hernadija primio 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u omogućio preuzimanje upravljačkih prava u INA-i iz koje se pritom trebao izdvojiti posao s plinom. Tereti ga se i za ratno profiterstvo, odnosno da je od čelnika Hypo banke primio proviziju za kredit koji je Hrvatska u vrijeme rata podignula za kupnju diplomatskih predstavništava.
