Nitko od ljudi u automobilu nije ozlijeden, a materijalna steta na vozilu je pet tisuca kuna, potvrdeno je u karlovackoj Policijskoj upravi, nakon obavljenog ocevida.
Centar za kontrolu prometa iz Brinja postupio je po protokolu o stradavanju zasticenih divljih zivotinja u prometu, te su o dogadaju obavijestene nadlezne sluzbe i Ministarstvo poljoprivrede, koje brine o zasticenim svojtama.
Veterinar s Veterinarskog fakulteta Slaven Hreljic dosao je u Bosiljevo kao clan interventnog tima za medvjede Ministarstva poljoprivrede, kako bi uzeo razne uzorke tkiva za genetsko istrazivanje.
Medvjed ponekad preskoci ogradu ili iskopa rupu
Autocesta je ogradena zato da bi se sprijecio pristup divljim zivotinjama na prometnicu. Medvjed ponekad preskoci ogradu ili iskopa rupu. Kada to ucini i krece se uz ogradu on je u svojevrsnoj zamci i vise se ne zna vratiti. To se dogada dva do cetiri puta godisnje, rekao je za Hinu veterinar Hreljic.
Dodao je kako nije poznato zasto je to ovaj medvjed ucinio jutros, jer nije ni sezona parenja, niti razdoblje kada bi bila nestasica hrane. Ali, navodi veterinar Hreljic, medvjedi se krecu tim prostorom i koriste tzv. zelene prijelaze, a ponegdje ipak prijedu preko ograde i dodu na autocestu, nesvjesni opasnosti.
Crne tocke
Danasnje stradavanje potvrduje vaznost provedbe planiranog projekta 'Life plus projekt’, na kojem zajedno rade Autocesta Rijeka-Zagreb i Veterinarski fakultet.
Europska unija odobrila je sredstva za projekt te ce se u iducih pet godina istraziti i obiljeziti crne tocke stradavanja medvjeda u prometu, i na tim mjestima postaviti ograda pod strujnim naponom, sagraditi iskocne rampe i jednosmjerna vrata.
Iskocna rampa posluzit ce im da se popnu iznad ograde autoceste i skoce, ako vec negdje predu ogradu i nadu se s krive strane ograde, ali im nece biti moguce da se na nju popnu s one strane od sume.
Jednosmjerna vrata najlakse je opisati kao vrata za pse na kucnim vratima - izaci (u sumu) im je moguce, ali ne i uci (na autocestu).
Prema Hreljicevim rijecima procjenjuje se da u Hrvatskoj imamo oko tisucu jedinki medvjeda. Istim ce se projektom, a po genetskim metodama, utvrditi tocan broj, sto je bitna spoznaja za kvalitetno gospodarenje medvjedom. Inace, bioloski kapacitet hrvatskih stanista je oko 1.200 jedinki medvjeda.
