Hrvatska je policija u posljednjih 13 godina protiv građana od kojih je oduzela oružje i streljivo povela više od 2,2 milijuna upravnih, prekršajnih i kaznenih postupaka, a u sedam godina, koliko se provodi nacionalna kampanja "Manje oružja, manje tragedija", prikupila na desetke tisuća komada rasprskavajućeg i automatskog oružja, na tisuće eksploziva i više od 3,8 milijuna komada streljiva.
U MUP- u su potvrdili kako su od 2000. do 2012. prijavili 7966 kaznenih djela nedozvoljenog oružja i eksplozivnih tvari, dok su po novom zakonu iz 2013. prijave napisali u 999 slučajeva. Nacionalna kampanja započeta 1. rujna 2007. godine, traje i dalje, a policiji oružje dobrovoljno vraćaju sve skupine i kategorije građana. Ipak najveću količinu oružja i eksplozivnih sredstava dragovoljno su predali stanovnici Zagreba i Zagrebačke županije, ali i građani s područja koja su bila zahvaćena ratnim stradanjima.
Nema evidencije o stradalima
Do 1. lipnja ove godine je vraćeno, a potom uništeno, 3210 komada automatskog oružja, 82.263 komada rasprskavajućeg oružja, čak 5759 komada oružja B kategorije koje se može posjedovati uz dozvolu, a tu spadaju revolveri, pištolji, lovačko oružje i slično, potom 3,8 milijuna komada raznog streljiva i nešto manje od 3083 kilograma eksploziva.
Policija ne vodi posebne evidencije o osobama koje su stradale zbog neopreznog držanja oružja i streljiva u kućama, no zasigurno je bilo dosta takvih slučajeva, prijašnjih godina i više. U Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) su potvrdili da se takve nesreće događaju gotovo svake godine, a u određenom broju slučajeva nažalost stradaju i djeca.
Zato raspolažu s podacima o kaznenim djelima ubojstava koja su počinjena vatrenim oružjem, a iz kojih se vidi da je broj takvih kaznenih djela u padu. Tako je 2000. počinjeno 101 ubojstvo, od kojih su 42 bila počinjena vatrenim oružjem (41%), dok je 2013. počinjeno 41 ubojstvo, od kojih je 10 počinjeno vatrenim oružjem (24%).
Oružje se drži posvuda
Hrvatski građani oružje i eksploziv zaostao poslije Domovinskog rata drže na raznim mjestima od podruma, tavana, garaža, kuća, stanova, pa sve do starih i napuštenih automobila i čak kamina što je bio slučaj u Šibeniku. Čuvaju se vojni eksploziv, bombe, mine, eksplozivi, streljivo, razno oružje, TNT.
Proteklih godina zabilježeni su brojni slučajevi stradavanja građana od odbačenog oružja. Tako je 2008. godine od jedne odbačene ručne bombe smrtno stradao beskućnik na tramvajskoj stanici u Zagrebu. Netko je tamo osim uz kontejner, uz tu bombu koja je eksplodirala, ostavio još šest bombi i 200 grama eksploziva. Godinu dana kasnije na širem području Karlovca smrtno je stradao 17-godišnjak koji je u svojoj kući u električnom mikseru miješao eksplozivni koktel koji ga je naposljetku i ubio.
''Manje oružja, manje tragedija''
Građane policija podsjeća da akcija ''Manje oružja, manje tragedija'' još uvijek traje i da mogu bez straha od sankcija dragovoljno predati sve vrste oružja, eksplozivnih naprava i drugih ubojitih sredstava. Protiv onih koji takvo oružje prijave policiji radi predaje neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.
Oružje i eksplozivna sredstva, poručuje policija, nemojte sami donositi u policijske postaje kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja, već želju za dragovoljnom predajom prijavite na broj 192 ili u najbližoj policijskoj postaji. Tada će na kućnu adresu doći posebno osposobljeni policijski službenici u civilnoj odjeći i s vozilom bez policijskih oznaka koji će preuzeti oružje.
Kako ne bi došlo do nepredviđenih i kobnih situacija policija moli građane da oružje i ubojita sredstva ne odlažu i ne ostavljaju u kontejnerima za smeće ili na drugim otvorenim prostorima u prirodi jer na taj način ugrožavaju živote drugih ljudi. Dragovoljna predaja oružja vremenski je neograničena, a o svemu se dodatno može informirati putem besplatne telefonske linije 0800 88 92.
