Obdukcija na tijelu 18-godišnjeg Kristiana Vukasović koji je preminuo u splitskoj bolnici, nakon što je u nju u komatoznom stanju doveden iz istražnog zatvora Bilice, pokazuje da je umro od straha, doznaje se u bolnici.
Patolog koji je obavljao obdukciju tvrdi da je Kristian Vukasović preminuo od psihičke smrti, odnosno da se radi o smrti nastaloj zbog straha, neispavanosti, stalnog psihičkog rastrojstva te ekstremnih okolnosti kojima je bio izložen.
Vezano za slučaj koji mediji već danima prate, ogasilo se i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, a priopćenje prenosimo u cijelosti:
'U jednom je današnjem izdanju dnevnog lista objavljen tekst vezan uz predmet Općinskog državnog odvjetništva u Splitu s nizom netočnih i neprovjerenih informacija, iako je autorici članka dostavljen odgovor nadležnog državnog odvjetništva od 27. kolovoza 2019. na njen upit zaprimljen istog dana, a koji nije objavljen, pa je ovo državno odvjetništvo uputilo glavnom uredniku tog lista tekst ispravka sukladno odredbama Zakona o medijima radi objave, slijedom čega u nastavku objavljujemo priopćenje istog sadržaja radi točnog informiranja šire javnosti.
Navodi objavljeni i citiranom tekstu nisu točni i ne odgovaraju stanju i postupanju u predmetu zbog čega su čitatelji i šira javnost netočno informirana.
Mlađi punoljetnik priveden je 31. ožujka 2019. u Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio produljeno kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. Kaznenog zakona u svezi sa čl. 52. istog Zakona.
Kazneno djelo je počinio na način da je u četiri navrata u kratkom razdoblju od svega tri dana, tijekom loših vremenskih uvjeta (puhala je bura), izazvao više velikih požara u naseljenim mjestima, u blizini obiteljskih kuća i stupova električne energije i time prouzročio konkretnu opasnost za živote i tijela ljudi te imovinu većeg opsega, a daljnje širenje i razmjeri tih požara su zaustavljeni brzom intervencijom 4 vatrogasne postrojbe s većim brojem vatrogasaca, 20 vatrogasnih vozila i kanaderom zbog čega su izostale teže posljedice.
Nakon privođenja u ovo državno odvjetništvo, dežurni zamjenik odmah je pozvao stalnog sudskog vještaka psihijatra koji je svoj nalaz i mišljenje dao nakon što je obavio razgovor s osumnjičenim te izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju spisa uključujući nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te pregleda audio video snimke prvog ispitivanja osumnjičenika. Vještak je pozvan upravo s obzirom na priloženu dokumentaciju, ali i činjenicu da je osumnjičeni prije uhićenja za kazneno djelo zbog sumnje da je počinio prekršaj iz Zakona o zaštiti od požara od strane policije odveden u KBC Split, na Odjel psihijatrije gdje je pregledan te je ustanovljeno da nema potrebe za njegovim zadržavanjem. Po puštanju na slobodu osumnjičenik 30. ožujka 2019. izaziva novi požar te ga policijski službenici ponovo dovode na Odjel psihijatrije KBC-a Split gdje nije zadržan nakon čega ga se uz kaznenu prijavu privodi u državno odvjetništvo.
Prilikom ispitivanja u državnom odvjetništvu osumnjičeni je jasno pratio tijek ispitivanja, davao osobne podatke i potvrdno odgovorio da je razumio dana upozorenja kao i ono što mu se stavlja na teret te se branio šutnjom, a njegove sposobnosti nisu dovedene u pitanje jer kod istog nisu postojale niti su nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje utvrđene intelektualne poteškoće ili poslovna nesposobnost. Osumnjičeni je bio raspravno sposoban i ubrojiv, a od ranije dijagnosticirana hiperaktivnost i poremećaj ponašanja i emocija prema mišljenju vještaka nisu utjecali na njegovu ubrojivost.
Rukovodeći se nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka psihijatra koji je istaknuo kako postoji opasnost da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo s obzirom je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv jer boluje od piromanije što spada u poremećaje navika i impulsa pa je, zbog iznimno jakog poriva te bitno smanjenih mogućnosti kontrole svog ponašanja i uzimajući u obzir vremensku sekvencu opisanog djela, sucu istrage Županijskog suda u Splitu, podnesen prijedlog za određivanje istražnog zatvora temeljem čl. 123. st. 1. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku koji je prihvaćen, a rješenje o određivanju istražnog zatvora je postalo pravomoćno nakon što je odbijena žalba branitelja okrivljenika.
Okrivljenik je ispitan i od strane suca istrage na ročištu za određivanje istražnog zatvora kojom prilikom je priznao počinjenje kaznenog djela i naveo da je i ranije podmetao požare, da mu je jednostavno dođu crne misli, čuje nečije glasove uznemiri se i ne može se smiriti dok nešto ne zapali.
Netočni su navodi iz članka u kojima se ističe da je osumnjičenik mogao biti smješten u zavod ili "dom za maloljetnike" jer odredbama Zakona o sudovima za mladež takvo što nije predviđeno za mlađe punoljetne počinitelje već samo za maloljetne počinitelje. Prema mlađem punoljetniku kazneni postupak provodi se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, a sukladno odredbi čl. 107. st. 1. Zakona o sudovima za mladež ne može se primijeniti odredba čl. 65. istog Zakona. Kod činjenice da se nije radilo o neubrojivom počinitelju, to nije bilo mjesta primjeni odredbe čl. 551. Zakona o kaznenom postupku kako bi se okrivljenik uputio u zdravstvenu ustanovu i dalje primjenjivale odredbe Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Tijekom boravka u istražnom zatvoru osumnjičeni je doista u nekoliko navrata prepraćen u zatvorsku bolnicu u Zagrebu, a otuda vraćen natrag u zatvor sukladno mišljenima stručnih osoba.
Okrivljenik niti njegov branitelj nisu s državnim odvjetništvom sklopili nikakav sporazum, već je okrivljenik na raspravi u nazočnosti branitelja priznao počinjene kaznenog djela te su se njegov branitelj i on suglasili s prijedlogom kazne i sigurnosne mjere.
Ovo državno odvjetništvo nikada ni od koga nije zaprimilo obavijest da boravak u zatvoru negativno utječe na zdravstveno stanje osumnjičenika kako se to navodi u spornom novinskom članku, a niti je s obzirom na svoju ulogu u kaznenom postupku trebalo takvu obavijest zaprimiti.
Prijedlog kazne državnog odvjetnika vezan je uz primjenu sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja koju je sud također na prijedlog državnog odvjetnika izrekao, a za koju je procijenjeno da bi se s obzirom na okolnosti trebala provoditi tijekom izvršavanja kazne zatvora.
Dužnost i obveza državnog odvjetnika je postupati po zakonu i u slučaju kada postoji opasnost da će počinitelj ponoviti, dovršiti ili počiniti novo kazneno djelo, kao što je to bilo u konkretnom slučaju, sukladno zakonskim odredbama sudu predlagati donošenje odluka usmjerenih preveniranju odnosno uklanjanju te opasnosti. U konkretnom slučaju postupanje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, s obzirom na sve naprijed navedene činjenice i okolnosti je zakonito i pravilno.'
