Stravična nesreća kod Donjeg Miholjca "gora je od najgoreg", ističe prometni stručnjak Željko Marušić "Tako zdrobljen automobil, doslovce hrpa metala i plastike, kojoj su, bez ikakvog izgleda za preživljavanje, smrtno stradale tri osobe (srećom ih nije bilo više), do sada nismo vidjeli", piše objašnjavajući koji je stravičan splet okolnosti doveo do tragedije i kako bi se mogla ubuduće izbjeći.
Auto bez spasonosnog sustva i bočnih zračnih jastuka
Smrskani auto pripadadao je seriji F Opel Astre, dakle Astri prve generacije, (koja se proizvodila 1991. - 1998., a potom 1999. - 2003., u Poljskoj) koja ni za svoje vrijeme, nije opravdala rejting uobičajene Opelove čvrstoće, što su riješile sljedeće serije.
Na stravičan ishod, osim nedostatne čvrstoće strukture karoserije, bez bez bočnih zračnih jastuka, utjecao je najgori mogući scenarij sudara.
Nesreću je prvenstveno, skrivio vozač Astre, vozeći brzinom potpuno neusklađenom uvjetima na cesti.
Kobni začarani krug
Automobil se po vrlo skliskom kolniku, nakon intenzivnog zanošenja, relativno velikom brzinom bočno zabio u prednji dio minibusa. Koliko je udar bio snažan, a kolnik klizav najbolje ilustrira to što je nakon sudara i autobus sletio i prevrnuo se izvan ceste. Svemu su pridonIjele i loše gume - Astra je imala zimske pneumatike, ali su bili prilično istrošeni posebice u rubnim zonama, najvažnijim za stabilnost i upravljivost.
No, za nesreću je presudan trenutak početka gubitka kontrole, prvo proklizavanje nakon kojeg vozilo ulazi u smrtnosni začarani krug.
"Prvo zanošenje poveća bočnu (centrifugalnu) silu, koje pojača zanošenje, ono dodatno poveća bočnu silu, koja ponovno poveća intenzitet poremećaja..." objašnjava Marušić.
Ako vozač ne stabilizira vozilo na samom početku, što na skliskoj cesti nije lako ni iskusnijima, situacija je u pravilu izgubljena.
Zbog ovakvih se situacija svi novi automobili od 1. studenog 2014. opremaju sustavom ESP (Electronic Stability Program), za povećanje dinamičke stabilnosti i sprječavanje zanošenja, koje pulsirajućim kočenjem pojedinim kotačima stabilizira automobil. Naime, kad se, primjerice, vozilo počne zanositi u lijevo, automobil samostalno zakoči desnim kotačima i obuzda automobil, vrati ga na ispravnu putanju, prije nego bi sam vozač stigao reagirati.
Ključni sustav protiv proklizavanja
Sustav kojeg je u svibnju 1995., u suradnji s Boschom, Mercedes-Benz uveo u S 600 Coupe, ubrzo je pokazao veliku korist te se uz ABS (sustav koji sprječava blokiranje kotača pri kočenju, omogućavajući zadržavanje upravljivosti) smatra najvažnijim doprinosom aktivnoj sigurnosti cestovnih vozila u povijesti.
Procjenjuje se da je ESP zaslužan za 12 posto manje nesreća na cestama. U konkretnom slučaju, ako ne bi potpuno stabilizirao automobil (loše gume smanjuju djelotvornost ESP-a), zasigurno bi umanjio intenzitet proklizavanja, pa zlosretna Opel Astra vjerojatno u minibus ne bi udarila 'čisto' bočno, uz povećan izgled preživljavanja.
Zbog nedostatne čvrstoće strukture karoserije, u konkretnom slučaju, ni to ne bi spasilo nesretnike u vozilu, osim ako ESP poremećaj stabilnosti ne bi zaustavio na samom početku. Izgledi za to bi bili oko 50 posto. No da je zlosretni vozač vozio noviji automobil, s 'zaštitnim kavezom', bočnim zračnim jastucima i ESP-om, usto na kvalitetnim zimskim gumama, nesreća se, izvjesno, ne bi ni dogodila, ili ishod ne bi bio (toliko) tragičan.
Država četverostruko oporuzuje nove aute
No za takav sigurniji auto niže ili kompaktne klase, koji državi donosi nemjerljive biološke, sociološke i poslovne benefite, bitno smanjuje troškove medicinskog zbrinjavanja, liječenja i rehabilitacije, "ta ista država traži, po 101. put naglašavam, da se plati 'i boga i vraga', četiri vrste poreza!" zgraža se Marušić i nabraja:
"Prvi u neto prodajnoj cijeni (porez iz marže, poslovanja prodavača), drugi kroz PDV od 25 posto (jedan od najvećih u svijetu), treći kroz PPMV (trošarinu) i četvrti na godišnji porez na vozila do 10 godina starosti"
Kako bi se država potaknula građane da kupuju sigurnija vozila, Marušić predlaže da ukine trošarinu i poseban godišnji porez na nova vozila koja s pet EuroNCAP zvjezdica za sigurnost.
S druge strane, za stare automobile koji ne zadovoljavaju minimum kriterija aktivne i pasivne sigurnosti, treba uvesti sigurnosni malus pri godišnjem osiguranju.
"Tu više nema mjesta populizmu, koliko god su građani najmanje krivi što ne mogu kupiti novija i sigurnija vozila. Da je zlosretnog vozača zakonodavac doveo u situaciju da nema novca registrirati vrlo nesiguran automobil, koliko god je to nepošteno i ugrožava životni standard, izvjesno bi njemu i putnicima spasilo život." smatra Marušić.
Uvijek, ali uvijek prilagoditi brzinu
23.02.2018., Karlovac - Policijski automobil na snijegu. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Ipak, i bez radikalnih promjena u oporezivanju, mnogo bi se života spasilo kada bi policija radila svoj posao i kažnjavala vozače zbog neprimjerene brzine i ljetnih guma, smatra Marušić.
Treba posebno naglasiti, dodaje, koliko je važno u svim uvjetima brzinu vožnje prilagoditi uvjetima, a policija bi trebala, što joj je temeljna dužnost, početi kažnjavati vozače koji se ne pridržavaju članka 51. stavka 1. Konkretno, vozača koji u zimskim uvjetima, gdje je ograničenje brzine 60 km/h, zaustavi i kazni za brzinu 50, jer je ona nedopustiva temeljem tog temeljnog i prioritetnog članka Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Puno bi pomoglo, ne samo za ovu situaciju, uvođenje cjelovitog videonadzora certificiranim kamerama visoke rezolucije, čije bi snimke bile dokaz na sudu. To bi, itekako, obuzdalo i motiviralo vozače da ne voze prebrzo i neprilagođeno, da u vožnji ne koriste 'pametne' telefone, smatra Marušić.
A uz uvjete koji ovih dana vladaju na hrvatskim prometnicama, možda je najpametnije automobile ostaviti kod kuće.
Nezapamćeni krš zbog ljetnih guma
Galerija
To govori i nezapamćeni prometni krš, koji se upravo dogodio na zaleđenoj dionici ceste Rupa-Pasjak. Ova je nesreća još jednom pokazala koliko je apsurdno da se zimskom opremom smatraju i ljetne gume, dubine utora većeg od 4 mm, plus lanci u prtljažniku?! Prvo, lanci u prtljažniku ne koriste ničemu, a ako su na kotačima, štetno je i gotovo nemoguće voziti po skliskoj i zaleđenoj prometnici. A ljetne gume imaju strukturu i materijal koji nisu prilagođeni zimskim uvjetima te neusporedivo lošije prianjaju od zimskih, upozorava Marušić
