Nešto iza 18 sati Ana Karamarko dovedena je na ispitivanje kod tužitelja, a dva sata nakon toga puštena je iz pritvora. Kako doznaje Jutarnji, Uskok nije zatražio istražni zatvor i dopušteno joj je da se brani sa slobode u istrazi protiv nje i ostalih 37 okrivljenika.
Anin odvjetnik Ane Karamarko Ivo Farčić, nešto ranije, za RTL Danas rekao je da je iznijela obranu.
"Riječ je o zlouporabi povjerenje u gospodarskom poslovanju. Porekli smo odgovornost. Iznijeli kratku obranu, ali nije se ulazilo u detalje zbog same prirode optuženja", rekao je Farčić.
Potvrdio je da je kazala da se ne osjeća krivom, ali nije detaljnije odgovarala na pitanja. "Rekla je u kratkim crtama, ali ne možemo očekivati da netko iz glave govori detalje o poslovnim događajima iz računovodstva i nekakog brojčanog prikaza kojeg nitko od nas ne može imati u glavu", kazao je Farčić.
'Nazvala me iza 7 sati. Bila je konsternirana'
Otkrio je da je Karamarko 21. osumnjičenica u ovom slučaju. "Ne ulazi u grupu organizatora. Ona je 21. od 38", rekao je Farčić te otkrio da se njoj na teret stavlja iznos oko 400.000 kuna. "Ne stavlja joj se na teret prisvajanje toga, nego da je neosnovano platila takav iznos", rekao je Farčić.
Opisao je kako je tekao dan kada je privedena Ana Karamarko:
"Za nju je sve počelo oko 7 ujutro. Nazvala me neposredno nakon 7. Realno gledajući, bila je konsternirana situacijom. Ali nije moj posao da toliko brinem o njenim osjećajima pa ne bi ulazio u taj segment. Vodi se jedan postupak koji je u samom početku dosta neugodan, bez obzira na korektnost kolega. Nemamo primjedbe na kolege, ali je jedan prilično stresan postupak za sve koji pod to potpadnu", kazao je Farčić.
Uhićen i Nenad Zrinski
Osim Ane Karamarko, kako neslužbeno doznaje Jutarnji, uhićen je i upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Grada Zagreba Nenad Zrinski. Njemu se na teret stavlja da je 2018. i 2019. iz svojega obrta Ferenc vršio fiktivna plaćanja pritom oštetivši državu za 432.000 kuna poreza, a fakture su između ostaloga glasile upravo na dimnjačarske usluge.
Zrinski je u prvi plan javnosti dospio nakon potresa u Zagrebu. Tada je Dimnjačarska obrtnička zadruga (DOZ), kojoj je Zrinski upravitelj, uputila dopis Gradskoj plinari u kojem tvrde kako niti jedan dimnjak u užem i širem središtu Zagreba građen od opeke nije siguran za uporabu. Učinili su to bez ikakvih prethodnih ispitivanja svakog pojedinačnog dimnjaka, koje u samo dva dana, sve i da su to htjeli, nisu mogli ispitati.
Pet dana nakon potresa, 27. ožujka, napisao je i potpisao “Izvještaj o stanju dimnjaka na području Grada Zagreba nakon potresa”. U njemu navodi da Dimnjačarska obrtnička zadruga kojom upravlja ima dovoljno kompetentnih dimnjačara koji mogu obaviti preglede i reatestiranje dimnjaka, ali kako to ne mogu obaviti sve dok je na snazi ograničenje kretanja zbog pandemije.
Detalji akcije
Nakon akcije kodnog naziva Flajš policija je podnijela kaznene prijave, a USKOK pokrenuo istragu protiv 38 osoba i devet tvrtki koje sumnjiči da su gospodarskim malverzacijama zaradili najmanje 20 milijuna kuna te oštetili Državni proračun za oko 11,5 milijuna kuna.
Na čelu dvojica muškaraca
Na čelu kriminalne skupine osumnjičene za zločinačko udruženje, utaju poreza ili carine, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganje u tim nedjelima, ali i pranje novca su dvojica muškaraca u dobi od 44 i 41 godinu.
Policija i Uskok sumnjaju da su od početka 2017. do kraja 2019. na području Zagreba, Velike Gorice i Splita, “kao stvarni voditelji poslovanja više trgovačkih društava” u zločinačko udruženje povezali “veći broj osoba koje su stvarno vodile poslovanje većeg broja trgovačkih društava te su uz novčanu naknadu obnašale funkciju odgovornih osoba u društvima”.
Galerija
Državi ukrali najmanje 7,5 milijuna kuna
Pritom su, kako bi zaradili i podijelili novac, oštetili Državni proračun “neosnovanim umanjenjem obveze PDV-a u okviru trgovine raznim robama i uslugama, kao i u okviru stjecanja nekretnina”.
U tim su poslovanjima neosnovano iskazivali pravo na odbitak pretporeza u prijavama PDV-a, a temeljem neistinitih ulaznih računa povezanih društava kojima stvarno upravljaju, sumnjaju istražitelji.
Pri tome su oštetili Državni proračun za najmanje 7,5 milijuna kuna, a koji iznos su, nakon podizanja, podijelili u zajedničku korist.
Dvojicu organizatora skupine sumnjiče i da su “u dogovoru sa većim brojem direktora i vlasnika obrta, nalagali i izvršavali plaćanja računa za robu i usluge koje nisu bile stvarno isporučene ili izvršene”.
Plaćanja su ostvarivali s računa društava u kojima su i bili direktori, prokuristi ili vlasnici obrta, a na račune poduzeća kojim stvarno upravljaju dvojica prvoosumnjičenih.
U akciji sudjelovalo 150 policajaca
“Nakon zaprimljenih uplata, ovlaštenici za raspolaganje novčanim sredstvima po računima trgovačkih društava su dijelom podizali gotovinu te dijelom prebacivali novac na druga povezana trgovačka društva i društava koja su za navedeno angažirali. Potom su i s njihovih računa podizali gotovinu, pri čemu su dio novca zadržali na računima svojih trgovačkih društava, a ostatak novca koji je podignut u gotovini su, nakon zadržavanja provizije, vraćali odgovornim osobama navedenih trgovačkih društava”, kažu u policiji.
Na taj način su sebi i drugima pribavili korist u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna, a na ime neplaćenih poreznih davanja oštetili Državni proračun za još gotovo četiri milijuna kuna.
MUP ističe da su u sklopu akcije u kojoj je sudjelovalo oko 150 policajaca “proveli više dokaznih radnji”, odnosno pretraga domova i poslovnih prostora na zagrebačkom, splitskom i riječkom području.
Priopćenje USKOK-a o akciji možete pročitati OVDJE.
