ZAGREB - U Hrvatskoj ne postoji politička volja da se procesuiraju ratni zločini počinjeni iza Drugog svjetskog rata, ustvrdio je u srijedu zamjenik predsjednika Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak. Tu je tezu Čičak potkrijepio nizom dokumenata iz kojih je vidljiv izostanak reakcije nadležnih institucija kad je riječ o grobnicama na Daksi i kod Zaprešića.
Državni odvjetnik u Dubrovniku od nevladinih je udruga zatražio da nađu izvor iz kojeg će financirati ekshumaciju na Daksi, "uz provođenje redovnog postupka preko nadležnih upravnih i komunalnih tijela lokalne vlasti". Policija u Zaprešiću, pak, nije u skladu sa zakonom reagirala na članak u Jutarnjem listu o masovnoj grobnici u Ključu Brdovečkom, a riječ je o kilometar dugom pješačkom rovu u koji su bacana tijela likvidiranih ratnih zarobljenika, ustvrdio je Čičak.
"Zaprepašćuje činjenica da se u javnosti javljaju glasovi kako ne bi trebalo istraživati ratne zločine i 'saslušavati svakog partizana'", kazao je te objasnio da HHO smatra kako bi se se istragama upravo dekriminalizirala partizanska borba, kao što se suđenjima za ratne zločine tijekom Domovinskog rata dekriminalizirao sam Domovinski rat.
"U Hrvatskoj je na djelu ista ona politička klima koja je Hrvatsku držala taocem Tuđmanova režima, ne dopuštajući pravovremeno djelovanje pravne države u prevenciji, otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina tijekom Domovinskog rata i poslije njega", ustvrdio je Čičak dodajući kako nitko ne traži da se saslušaju svi partizani te ocijenio da je predsjednik Stjepan Mesić takvom izjavom kriminalizirao Narodnooslobodilačku borbu (NOB). "Nisu svi partizani okrvavili ruke. Tražimo da se ispita samo one na koje se sumnja", rekao je.
Čičak ne dijeli ni stav da je riječ o starcima kojima ne bi trebalo suditi. "Je li Simo Dubajić star, jesu li stari Ašner, Artuković ili Šakić? To su sve bili stari ljudi", kazao je Čičak, ističući kako zakon mora biti jednak za sve, bez obzira na politički predznak i je li riječ o "predsjednikovim kompanjonima".
"Ako misle drugačije, neka Sabor na prijedlog predsjednika proglasi aboliciju za sve partizane", rekao je, podsjetivši da su ljudi u poraću ubijani bez suđenja, na temelju političke procjene.
Novinarima je u HHO-u podijeljena i dokumentacija UDB-e u kojoj se tvrdi da je Josip Boljkovac 1945., kao šef karlovačke UDB-e, odobrio likvidaciju dvojice zarobljenika na Uni kod Bihaća, nakon što joj se tamošnji šef UDB-e suprotstavio. Čičak smatra da bi po zapovjednoj odgovornosti trebao odgovarati i Josip Manolić, koji je, tvrdi Čičak, od 1945. do 1963. upravljao svim zatvorima i koncentracijskim logorima u Hrvatskoj.
"Postoji nešto što se zove zapovjedna odgovornost i ako ona vrijedi za hrvatske generale kojima se sudi u Haagu, vrijedi, bogme, i za Manolića i za Boljkovca, za mene i vas", rekao je Čičak.
Inače, DORH je prošlog tjedna potvrdio da obrađuje kaznenu prijavu protiv Boljkovca te da je rad na tom predmetu pri kraju, dok Boljkovac odbacuje sve optužbe o umiješanosti u zločine.
