Bivši ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić danas je župan Varaždinske županije. U vrijeme kada je obnašao najviše dužnosti u zemlji mnogi su smatrali kako ima "tenkovski pristup" u krizama te da je beskompromisan, tvrdoglav, "uvijek u pravu", direktan i spreman na radikalne poteze. U istom je tonu komentirao i nastojanja sadašnje vlasti da olakša gospodarstvenicima negativne posljedice koje je donijela pandemija koronavirusa.
O nekim konkretnim mjerama se već raspravlja, hotelijeri sami predlažu što bi trebalo učiniti, a isto je u razgovoru za Jutarnji učinio i Čačić, koji je, prilično izravno i brutalno, predložio da u resor gospodarstva treba vratiti Martinu Dalić.
"Ova Vlada ni dosad nije pokazala snagu ni sposobnost o bilo čemu odlučivati. Izuzev Martine Dalić u Agrokoru. Uvijek sam jasno govorio: 'Da nije bio Martine Dalić, imali bismo desetke tisuća ljudi na cesti'. Je li ona ili nije do kraja poštivala sve uzuse, ako je bilo što kriva, neka odgovara. Ali bit je da je netko donio odluke. Plenković to ne zna. Ne znam ja ni pjevati, pa što onda, kakve to ima veze. Ne pjevam", oštar je bio Čačić.
Nastavio je svoju "pjesmu" direktnom kritikom premijera Andreja Plenkovića i njegova ministra financija Zdravka Marića, a Vladi je spočitnuo još neke stvari.
"Plenković je vrlo dobar premijer za dobra vremena. Ministar financija je, pak, po definiciji čovjek koji se teško nosi s kriznim vremenima, ima računovodstveni mozak. Takav je čovjek, tako postupa i rezultati su mu dosad dobri. U mirna vremena. A za stvarnu situaciju gdje treba odluku donijeti odmah, mi na žalost nemamo u sektoru gospodarstva osobu s dovoljno ovlasti, autoriteta ni snage da te odluke nametne. Ministar nije za to, a njegov šef nema znanja. E, tu bi do izražaja trebao doći potpredsjednik za gospodarstvo, kojega mi uopće ni nemamo. Vlada koja nema potpredsjednika za gospodarstvo... što tome možete dodati? Imamo potpredsjednika za vojsku, a ne za gospodarstvo", čudi se Čačić.
Šest bitnih mjera
Na pitanje što bi trenutačna Vlada trebala učiniti kako bi gospodarstvo spasila od recesije, varaždinski je župan, osim vraćanja Martine Dalić, taksativno naveo još šest mjera, koje bi trebale utjecati na gospodarstvenike, ali i njihove zaposlenike.
"Bez ikakvog razgovora, svima kojima je Vlada zabranila rad, od portira do direktora, svima – bez jadnih ciganskih štoseva o 201 kuni poreznog duga, imaju pravo sljedeća tri mjeseca na minimalac sa svim pravima iz radnog odnosa. Sve plaća država jer ih je ona zatvorila. Zdrava pamet bi rekla da to nije samo minimalac, ali pustimo sad to", započeo je Čačić i nastavio:
"Svi koji to zatraže, svi – ne ulazeći u to jesu li ili nisu oštećeni – oslobođeni su svih poreza i doprinosa na svim razinama, državnoj, regionalnoj i lokalnoj. To se regulira zakonom koji odmah stupa na snagu. Neki neće to zatražiti. Jer to nije bespovratno, kao prva mjera. Nakon tri mjeseca, šest ili koliko već, jer ne znamo s čime se suočavamo, napravit će se analitika smanjenja ukupnog prihoda u odnosu na 2019. godinu, proporcionalni dio prema padu ukupnog prihoda će se otpisati, a ostatak vraćati beskamatno tijekom pet godina, s godinom dana grace perioda."
Otkup svih robnih rezervi i potraživanja banaka
Potom se usmjerio na gospodarenje robama i uslugama, o čemu također ovisi veliki broj domaćih poduzetnika i građana.
"Robne rezerve, bez bilo kakve ograde, preuzimaju sve poljoprivredne proizvode koji su ostali. Međimurci su, recimo, prošli tjedan prodali sav krumpir sa zaliha, neki se proizvodi u ovo vrijeme uopće ne prodaju. Neki će nestati sa zaliha, drugi doći u problem. Klaonice s farmama teladi za milanski rez (za vrhunsko meso, op. a.) u ogromnom su problemu, primjerice. Zato robne rezerve trebaju preuzeti svu proizvodnju koja ovog trenutka nema tržište za otkup. Svu. Držiš sustav u pogonu i ljude održavaš na životu", naglasio je Čačić te se prebacio na banke.
"Država na tri mjeseca vrši otkup potraživanja svih banaka od svih privrednih subjekata. Dakle, sljedeća tri mjeseca ni jedan subjekt nikome ne treba platiti ništa. Najveća investicijska priča Hrvatske je turizam s gotovo 20 posto udjela u BDP-u. I ljudi u turizmu i drugi su uložili, zadužili se... Sve rate kredita država preuzima od banaka, a kasnije će ih ili otpisati ili dogovoriti uvjete povrata.
Kreditne linije za sve koji zatraže za održavanje poslovanja do razine mase plaća na godišnjoj razini, osiguravaju se s državnim kolateralom. Poduzetnik da sve što ima, banka mu to ne prizna. Što je problem s bankama? Uvijek daju novac kad ti ne treba, nikad kad ti treba. Ovo su takve situacije, službe bankovnog rizika ne dozvoljavaju dati novac. Zbog međunarodnih bankarskih standarda u EU-u, gospodarstvo, slabo kakvo jest, malo se oporavilo i sad je ponovno ranjeno. Država mu treba držati leđa. Svi koji za likvidnost traže sredstva do mase plaća u sljedećoj godini, to automatizmom dobivaju uz kolateral države. HNB mora promijeniti svoj okvir", smatra Čačić.
Desetogodišnji oporavak gospodarstva
Kritizirao je i odricanje od plaće vladajućih te predloži konkretan rez u čitavoj javnoj službi, osim onih koji su najugroženiji epidemijom koronavirusa.
"Smanjivanje svim državnim službenicima, osim za direktno izložene, plaću za 20 posto. A ne ova jadna demagogija 'mi se odričemo plaće'. Koga briga kaj ste se vi odrekli, lijepo za čuti, ali to u konačnici ništa ne znači. Ali kad cijela država skine svom javnom sektoru, izuzev direktno ugroženima poput zdravstva, policije i specifičnih djelatnosti. Možemo očekivati 400.000 ljudi na udaru krize... To je ogromna brojka o kojoj moramo voditi računa. Već smo trebali sve to odraditi", uvjeren je Čačić.
Smatra kako bi donošenje ovih mjera dugoročno moglo spasiti državu od situacije da se kao i nakon krize 2008. oporavlja desetak godina od gospodarskog pada. To smatra dodanom vrijednošću koja je stvorena na drugačiji način te je održiva.
Nije štedio ni Božinovića i propusnice
Odmaknuo se Čačić od svog resora te kritizirao ministra unutarnjih poslova te šefa Nacionalnog stožera civilne zaštite Davora Božinovića i njegove propusnice za građane koji moraju napustiti svoje mjesto prebivališta. Složio se s njihovim uvođenjem, ali o primjeni nema lijepih riječi.
"Štef mesar napiše 760 Božinovićevih propusnica u kojima, slijedeći rubrike, piše: 'Ja, Štef mesar, Franku Horvatu odobravam da ide po meso u Dubrovnik. U trajanju od danas do 2086.' Štefova je propusnica, prema odluci Ministarstva, dovoljan dokument, da Franka nitko ne može zaustaviti da ode u Dubrovnik. Nije važno ima li on ikakve veze sa Štefom i radi li uopće kod njega ili je Štef samo poslao nekoga do vikendice u Dubrovniku, a što su propusnicama namjeravali spriječiti. Sama činjenica, osnovna, najgluplja, jest da nitko tko napiše propusnicu nigdje ni nikome nije dužan to i prijaviti. Činjenica da je država propustila za dokument koji kontrolira policija dati obvezu da se evidentira je nevjerojatna. Propusnicu može izdati baš svatko, a da nikome ne prijavi", slikovito je Čačić pojasnio propuste u sustavu unutarnjih poslova.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
