Novi programi digitalnih knjižnica gotovo da i nema dodirnih točaka sa knjižnicama u tradicionalnom smislu. Ideja pokretanja digitalnih knjižnica potaknuta je kao značajna nadopuna klasičnim knjižnicama koji nude korisnicima razne servise za korištenje raspoloživim sadržajima. Digitalne knjižnice prema mišljenju stručnjaka spadaju u najkoplleksniji oblik informacijskog sustava.
Prijenos građe sa zapisa sa papira na elektronske medije u svijetu je značajno poodmakla tehnologija, tako da se danas izvedba takvih stranica uglavnom fokusira na rješavanje strukturiranja sadržaja, te osmišljavanje i izvedbu servisa pomoću kojih se korisnici mogu lakše i efikasnije koristiti raspoloživom građom. Puko pretraživanje u slučaju knjižničke građe nije jedini i nipošto dovoljan servis kojeg bi trebala nuditi digitalna knjižnica.
Istraživanja idu u smjeru objedinjavanja nekoliko generičnih servisa čijim kombiniranjem se korisnik može služiti u svom radu odabirući moguće izvore informacija i manipulirajući njima na način koji je njemu potreban. Samo takvim pristupom moguće je u potpunosti iskoristiti resurse.
Ono što je zajedničko u svim projektima internet knjižnica i predstavlja veliki izazov za programere i timove stručnjaka je problem stanovite "standardizacije" odnosno specifikacije značenja određenih pojmova u danom kontekstu. Jezične barijere, općeniti interesi
U.S. National Library of Medicine http://www.nlm.nih.gov/
ESO libraries http://www.nlm.nih.gov/
The British Library: http://portico.bl.uk
Die Deutche Bibliothek: http://www.ddb.de
Library of Congress: http://www.loc.gov
