BANSKI DVORI VS. PANTOVČAK / Banožić bi mijenjao Zakon o obrani da smanji ovlasti Milanoviću, a šef Odbora za obranu poručuje: 'Ohladite glave…'

Image
Foto: Net.hr ilustracija/Pixell

S Frankom Vidovićem, šefom saborskog Odbora za obranu, razgovarali smo o najavljenim promjenama Zakona o obrani i je li zbilja pravi trenutak za ulazak u taj proces

4.5.2022.
6:55
Net.hr ilustracija/Pixell
VOYO logo

Sve je započelo pozivanjem predsjednika Zorana Milanovića na Zakon o obrani, ali i upozoravanjem da neka rješenja nisu dovoljno precizna, a onda je i ministar obrane Mario Banožić, jedan od onih koje predsjednik Milanović najčešće proziva kao nesposobne, najavio je da se pripremaju izmjene Zakona o obrani – jer je nedorečen oko "ovlasti predsjednika republike u mirnodopskom i razdoblju rata". Banožić je još dodao i da je predsjednicima, Josipoviću i Grabar Kitarović, očito bilo sve jasno oko zakonskih ovlasti, ali Milanoviću "koji ga je donio" – nije jasno jer mu ne ide na ruku.

O najavama izmjena Zakona o obrani, o njegovoj kvaliteti, i o tome jesu li opravdane prozivke da je nedovoljno precizan ili nedorečen razgovaramo s Frankom Vidovićem, dugogodišnjim saborskim zastupnikom SDP-a, danas članom Kluba Socijaldemokrata koji je i predsjednik saborskog Odbora za obranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
STRUČNJAKINJA ZA NET.HR /

Priča o ovlastima predsjednika mogla bi biti uvod u veću krizu: 'Čak i ako mu se ne sviđa, Milanović će morati potpisati...'

Image
STRUČNJAKINJA ZA NET.HR /

Priča o ovlastima predsjednika mogla bi biti uvod u veću krizu: 'Čak i ako mu se ne sviđa, Milanović će morati potpisati...'

NET.HR: Smatrate li da su ove najave o promjeni Zakona o obrani ozbiljne, spremaju li se doista promjene Zakona – ili se radi samo o novom napadu ministra obrane Banožića u okviru "ratovanja" s predsjednikom Milanovićem?

VIDOVIĆ: Zakon doista nije u nekim stvarima precizan, ali je na snazi već deset godina, primjenjuje se. Dakle, provediv je. Funkcionira. Da, točno je da bi se neke stvari možda i mogle promijeniti, srediti, popraviti, ali važno je istaknuti da u Hrvatskoj cijeli sustav obrane počiva na konsenzusu svih onih koji se spominju u zakonu: i predsjednika i ministra i načelnika Glavnog stožera, i Odbora za obranu i Vijeća za obranu itd. Nema sumnje da bi se odnosi među svim tim ulogama mogli još malo urediti, precizirati, osobito smo to osvijestili sada zbog rata u Ukrajini i svih tih novih međunarodnih okolnosti. I sve bi to bilo u redu ako bi postojala normalna komunikacija među svim tim ulogama, prije svega između predsjednika i Ministarstva obrane. Ali sada te komunikacije uopće nema, ni formalne niti neformalne. Da ne ulazimo u detalje što se sve zbiva na liniji predsjednik-ministar obrane. Dakle, ne može se krenuti uređivati sustav koji treba počivati na konsenzusu u uvjetima u kojima nema konsenzusa, u uvjetima u kojima se razmjenjuju uvrede. Ako se sustav koji bi trebao poštivati konsenzus antagonizira s jedne strane, ni ove najave promjena Zakona se ne mogu shvatiti kao ozbiljan posao, ili se mogu shvatiti kao dio tog antagoniziranja. Nikakve promjene Zakona o obrani bez sudjelovanja predsjednika države ne mogu dati dobar rezultat, i utoliko je ovo što ministar Banožić sada predlaže u najmanju ruku – neozbiljno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Dakle, vi smatrate da promjene Zakona o brani u ovom trenutku, u vrijeme potpunog prekida odnosa Vlade i Ureda predsjednika nisu moguće?

VIDOVIĆ: Ni najmanje nisu moguće. S obzirom na sve ovo što si izgovaraju predsjednik i ministar obrane, i predsjednik republike i premijer, ovo definitivno nije trenutak u kojem bi trebalo dirati Zakon o obrani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Hoćete li se vi na saborskom Odboru za obranu pozabaviti ovom problematikom? Što ako vam na Odbor dođe prijedlog promjena Zakona koji će pripremiti Vlada?

VIDOVIĆ: Odbor će se morati pozabaviti tom tematikom, ako prijedlog dođe u Sabor. No, budimo jasni: u pozadini svega ovoga što najavljuje ministar Banožić je pokušaj rezanja ovlasti predsjednika republike. A ako dođe prijedlog rezanja ovlasti predsjednika koje sada po Zakonu ima, za mene nema dvojbe – ja ću i kao predsjednik Odbora i kao socijaldemokrat, pozvati cijelu oporbu da pozovemo na referendum oko predsjedničkih ovlasti. Meni je nedopustivo da vrhovnom zapovjedniku, osobi koja je odgovorna za teritorijalnu cjelovitost, integritet i suverenitet Republike Hrvatske – ograničavamo ovlasti oko oružanih snaga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Ministar Banožić naglašava da i predsjednik Josipović i predsjednica Grabar Kitarović nisu imali problema sa Zakonom o obrani, a da Milanović ima…

VIDOVIĆ: I bivši predsjednik Josipović i bivša predsjednica Grabar Kitarović sigurno mogu mnogo konkretnije odgovoriti na to pitanje. No, prema saznanjima koja imam, jer sam i tada bio aktivno u politici, znam da se i u njihovo vrijeme znalo dogoditi da je trebalo „pojašnjavati“ neke situacije iz Zakona o obrani. U vrijeme predsjednika Josipovića Zakon je mijenjan, i znam da on nije bio u cijelosti  zadovoljan izmjenama, da je bilo dosta razgovora na liniji predsjednik-premijer-ministar obrane. Što se tiče gospođe Grabar Kitarović, ona je 2015. godine bila u situaciji da može stavi veto na proslavu Dana domovinske zahvalnosti, na vojnu paradu u Zagrebu, ali nije to napravila – i dobro da to nije napravila. Ali znam pouzdano da je bilo mnogo komunikacije između tadašnjeg ministra obrane, Ante Kotromanovića i nje kao predsjednice. Prema tome, bilo je i tada situacija koje je trebalo razjašnjavati, oko kojih je trebalo komunicirati. Ali uopće nije suština problema je li svima sve jasno i treba li nešto "pojašanjavati". Ključ cijele priče je činjenica da se predsjednicima daje odgovornost, a ne daje im se poluge da to ostvare. I to je pitanje u uvjetima ove međunarodne krize svakako isplivalo i bilo bi dobro kada bi se moglo riješiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Da preciziramo, biste li vi onda i kroz Zakon o obrani još ojačali ili oslabili funkciju predsjednika?

VIDOVIĆ: Moje čvrsto uvjerenje je da je obrana i nacionalna sigurnost jedno od važnijih pitanja za funkcioniranje i opstanak države. Naravno da ne želim podcijeniti ni gospodarstvo, ni zdravstvo, niti obrazovanje i mnoga druga područja, ali ne možemo gurnuti obranu i nacionalnu sigurnost na margine. Ako biramo predsjednicu ili predsjednika kako biramo, na direktnim izborima, ako iza te osobe stoji preko milijun glasova i Ustav joj daje određena prava, daje mu titulu vrhovnog zapovjednika i pri tome ne razlikuje baš rat i mir, i upućuje ga na komunikaciju s Hrvatskom vojskom preko načelnika Glavnog stožera, onda je logično da predsjednik dobije primjerene ovlasti, a da ministarstvo obrane drži više logistiku. Da, ja bih ojačao ulogu predsjednika ili predsjednice, i ne govorim to zbog Milanovića ili bilo kojeg drugog predsjednika ili predsjednike – meni je to logično, u skladu sa zapovjednim lancem, kao čin sređivanja koordinacije. Svatko to razumije načelo subordinacije razumije što govorim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Banožić je objavio da "neće ništa raditi po pitanju ovlasti predsjednika, nego samo predložiti specificiranje članaka koji su puno puta doveli Hrvatsku vojsku na stranice medija."

VIDOVIĆ: Bilo je proteklih mjeseci sigurno puno situacija koje su pridonijele toj neugodnoj izloženosti Hrvatske vojske. Ili su to bile situacije koje građanima nisu ulijevale povjerenje u obrambeni sustav, nego su stvarale neugodu. Recimo, mislim da je bilo ponižavajuće kada se nije dalo ministru obrane da govori na svečanosti. Isto tako, ministar je griješio kada je optužio načelnika Glavnog stožera za kršenje zakona – jer je profesionalnog vojnika pokušao uvlačiti u političke igre. A to se ne radi. To je još gore od toga što se njemu kao ministru nije dalo da održi govor. Ali to su sve slučajevi koje se ne mogu riješiti nikakvim promjenama Zakona. Samo nam razotkrivaju da situacija nije dobra, ni stabilna – da bi se takve promjene mogle pokrenuti. Zato te promjene neće dobiti podršku mene kao predsjednika Odbora i kao oporbenog političara. Nije zakon slučajno predvidio da na čelu Odbora za obranu bude oporbeni političar. To je poruka i podsjetnik da se oko pitanja obrane mora postići mnogo širi konsenzus, da nije dovoljno da vladajuća većina nešto poželi, ili da se vodi vrućom glavom ili inatom. Kad bi bila normalna situacija, onda bi se u izmjene išlo legalno i legitimno. A ovako, ovo je jednostrano forsiranje koje ne može dobro završiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo